Premijer Andrej Plenković održao je ovog četvrtka u Banskim dvorima prvi put sastanak sa svim ministrima na temu poreza na nekretnine, a rasprava je pokazala kako će on vrlo vjerojatno biti odgođen do daljnjega, i to u promijenjenom obliku.
Kako doznaje Jutarnji list u kontaktu s nekoliko istaknutih članova Vlade, u jednom trenutku je na sastanku čak bilo predloženo da se donese odluka prema kojoj se porez na nekretnine ne bi odgodio privremeno, nego sve do kraja mandata ove Vlade, ali takva odluka još nije donesena.
Osim tehničko-stručnih argumenata protiv uvođenja poreza na nekretnine, u Banskim dvorima je bilo govora i o političkim posljedicama donošenja ovog poreza, pa je to više naglašeno kako se baš zbog osjetljivosti takvog poteza čitav proces mora dodatno pripremiti.
Stručno-tehnički argumenti se kreću od toga da za porez na nekretnine nije napravljena procjena fiskalnog učinka te da se u zakonu o lokalnim porezima navelo kako će se procjena fiskalnog učinka napraviti naknadno, dvije godine od stupanja zakona na snagu.
Ministri koji su se zalagali da se u primjenu zakona ne smije krenuti bez procjene fiskalnog učinka, sada su inzistirali da se napravi procjena po svakom gradu i ooćini o tome koliko na godišnjoj razini iznose prihodi od komunalne naknade i poreza na vikendice te da se napravi procjena koliko bi se ti prihodi mogli povećati ili smanjiti primjenom novog poreza.
Neki članovi Vlade nisu bili zadovoljni niti odredbom zakona da u slučaju da se ne može utvrditi obveznik poreza na nekretninu država postane vlasnik nekretnine te su predložili da se utvrde neki drugi modeli koji bi prethodno riješili takve probleme.
U jednom od prijedloga se navodi kako bi se trebao dati rok od godinu dana da se svatko tko se ne slaže s postojećim stanjem stvari po tom pitanju pokrene tužbu jer ona ima prioritet u rješavanju te da se mora riješiti u roku od godinu do najviše dvije godine.
Tek nakon toga bi se, po tim ministrima, moglo krenuti u konačnu izradu zakona o porezu. Jedan od glavnih prigovora nekih ministara bio je da se jedinicama lokalne uprave ostavlja prevelika mogućnost raspona u određivanju koeficijenta namjene što bi neke lokalne čelnike moglo navesti da prekomjereno oporezuju turističke i druge tvrtke koje u svom vlasništvu imaju zemljište.
Raspravljalo se i oko toga da se porez ne odnosi na ruševne nekretnine u "pasivnim" krajevima koje nitko ne korisiti te da bi se trebalo naći dodatno rješenje. Na sastanku je čak bilo i prijedloga da se, u slučaju da se donese odluka o primjeni poreza na nekretnine, kad-tad, promijeni ime tog poreza (koji se nalazi u okviru Zakona o lokalnim porezima), jer se za njega veže previše negativnog društvenog naboja, piše Jutarnji list.
