Ponovo su aktualni stari problemi, poput osporavanja izgradnje mosta na Pelješcu od strane Sarajeva, koje suglasnost za strateški infrastrukturni hrvatski projekt uvjetuje rješenjem graničnog spora po slovenskom modelu. Pojavili su se i novi sukobi izazvani tvrdnjom hrvatske predsejdnice Kolinde Grabar Kitarović o "tisućama potencijalnih terorista u BiH", što bošnjački političari u Sarajevu smatraju "namjernim širenjem neistina o BiH i poticanjem islamofobije s ciljem prikazivanja muslimana u BiH kao prijetnje europskoj siguirnosti“.
Plenković je proteklih dana u dva navrata boravio u BiH, gdje je posjetio šest gradova, ali ne i Sarajevo.
'Teško ih je graditi, lako razgraditi'
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović kaže da aktualna vlada i predsjednica nisu nastavili njegovu politiku kojom je, kako kaže, u izvjesnoj mjeri uspio popraviti odnose sa susjedima.
"Teško ih je graditi, lako razgraditi“, kaže Josipović za Deutsche Welle, uz konstataciju da su oni danas ozbiljno pogoršani sa svim susjedima, posebno sa BiH, ali i sa Srbijom. Razlozi lošijih odnosa sa BiH su, smatra bivši predsjednik, višestruki, i nisu samo na strani Hrvatske.
Prvi razlog vidi u ocjeni da je Hrvatska ublažila politiku nemiješanja u unutarnje poslove susjedne zemlje, koju je on, kaže, odlučno promovirao.
Croatian President Kolinda Grabar-Kitarovic lays flowers as she pays respect to victims during a burial ceremony in Potocari Memorial Cemetery, on July 11, 2015 near Srebenica. Tens of thousands of people gathered in Srebrenica on July 11 to commemorate the 20th anniversary of the massacre of thousands of Muslims in the worst mass killing in Europe since World War II. Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic was forced to flee Srebrenica memorial where he attended a commemoration of the massacre's 20th anniversary as other participants threw stones at his direction and booed him. AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC / AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC
„Drugo, palo je nekoliko neodmjerenih izjava od strane našeg državnog vrha, posebice od strane predsjednice Grabar Kitarović, a i političari iz BiH ne ostaju dužni. Treće, hrvatski političari u BiH ponovno više ili manje diskretno naznačuju povratak ideji trećeg entiteta, uz isto tako diskretnu podršku Hrvatske, što je bošnjačkoj politici u BiH crvena marama. Četvrto, unutrašnji odnosi političara iz svih konstitutivnih naroda u BiH su zaoštreni i to se odražava i na naše odnose s BiH.“
Pored toga, dodaje Josipović, u BiH neki političari zaoštravanje odnosa koriste kao predizborni alat. On zaključuje da su za pogoršanje odnosa zaslužne i jedna i druga država, "iako ne sasvim ravnomjerno".
Zagrebački sociolog i stručnjak za islam Tarik Kulenović ukazuje na odgovornost hrvatske predsjednice za pogoršanje odnosa s BiH.
„Predsjednica je pokrenula galamu o navodnom radikalizmu u BiH isključivo zbog hrvatskih interesa, kako bi se Hrvatska pozicionirala u Europskoj uniji i NATO kao zemlja koja štiti Europu od navodnog radikalizma u BiH“, ističe Kulenović naglašavajući da radikalizam u BiH onako kako ga prikazuje hrvatska predsjednica – ne postoji.
'Koliko se Hrvata bori u Ukrajin?'
Dok na Pantovčaku barataju informacijama o tisućama radikaliziranih islamističkih fundamentalista koji predstavljaju opasnost za BiH i za Europu, u Sarajevu tvrde da je od 2012. do danas na sirijsko-iračkom ratištu boravilo ukupno 240 državljana BiH, a još je tamo 116 onih koji se bore u redovima Islamske države.
U BiH su se u međuvremenu vratila 44 borca, od kojih su 23 pravomoćno osuđena.
"Znate li možda koliko se Hrvata bori u Ukrajini na strani ukrajinske vlade, a koliko se Srba bori na proruskoj strani? To pitanje, međutim, niko ne problematizira, a pokušava se stvoriti problem zbog stotinjak boraca iz BiH koji se bore u Siriji“, ističe Kulenović.
Kulenović je veoma skeptičan prema hrvatskoj strategiji prema BiH i stavljanju te zemlje u fokus vanjske politike.
"Kao što se Slovenija ’brinula’ o Hrvatskoj tokom njezinog pristupanja EU, tako bi se i sada Hrvatska trebala 'brinuti' o BiH, iako svi veoma dobro znamo kako se Slovenija ’brinula’ o Hrvatskoj. Problem je u činjenici da hrvatska politika nije iskrena prema BiH, jer Zagreb tvrdi da podržava ulazak BiH u EU, iako je upitno je li to točno. Hrvatska se u odnosu prema BiH suočava sa svojim unutrašnjim problemima, s obzirom na to da još nije do kraja raščistila svoj odnos prema Herceg-Bosni i podjeli BiH“, ocjenjuje Kulenović.
Croatian Prime Minister, Andrej Plenkovic (R) stands next to his Bosnian counterpart, Denis Zvizdic (L) during welcoming ceremony, in Sarajevo, on October 28, 2016. Croatian Prime Minister arrived in an official two-day visit to Bosnia where he is scheduled to hold a series of meetings with Bosnia and Herzegovina's top political officials and religious leaders. / AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC
Tu dilemu, prema njegovim rečima, ocrtava i nedavni medijski istup Miroslava Tuđmana, koji je, kako kaže, usmjeren isključivo na "opravdavanje pogrešne hrvatske politike prema BiH u prvoj polovini devedesetih“. U pozadini tog istupa, kojim sin prvog hrvatskog predsjednika osnove današnjeg islamističkog terorizma pronalazi u BiH početkom devedesetih godina, Kulenović prepoznaje pripremu za skoro objavljivanje pravomoćne presude Haškog suda političkim i vojnim liderima Herceg-Bosne, koja bi moglo dodatno zakomplicirati odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
'To će biti politički teret za Hrvatsku'
Ni Josipović nije optimist kada je riječ o posljedicama skore presude.
"Ako opstane kvalifikacija udruženog zločinačkog poduhvata koji uključuje najviše hrvatske dužnosnike, to će biti politički teret za Hrvatsku. Ali od njega kada se sve zbroji ni za drugu stranu neće biti koristi – tim više što je koncept udruženog zločinačkog poduhvata, njegov treći oblik, ozbiljnim pravničkim krugovima teško prihvatljiv, jer je presedan koji urušava tradicionalni koncept krivice. Ali, to je posebna tema“, kaže Josipović za Deutsche Welle.
