Ocjenu ustavnosti tog zakona zatražilo je prije tri mjeseca Sveučilište u Zagrebu, a rektor Damir Boras isticao je kako se razilaze odredbe Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Razlikovni program

Student stručnog studija, ustvrdili su sada ustavni suci, mora završiti razlikovni program da bi u kvalifikacijama bio izjednačen sa studentom sveučilišnog studija. Boras je ovakvu odluku komentirao rekavši kako je Sveučilište štitilo razine svojih studija i zauzimalo se za vrhunsku kvalitetu stručnih studija.

Hrvatski kvalifikacijski okvir je dokument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj. U njemu su uspostavljeni standardi kvalifikacija za sva zanimanja, temeljene su na ishodima učenja, usklađene s potrebama tržišta rada i usporediva s kvalifikacijama zanimanja u drugim zemljama. Počeo se razvijati 2006. godine, a Zakon o HKO donesen je u vrijeme dok je ministar obrazovanja bio Željko Jovanović.

Ukidanje autonomije sveučilišta?

Jedna od zamjerki iz akademske zajednice bila je da ukida autonomiju sveučilišta jer odluke o kvalifikacijama donose isključivo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala bez uključivanja Rektorskog zbora ili sveučilišta u ishode učenja.

I u drugim zemljama koje imaju stručne i sveučilišne studije poput Njemačke, Austrije, Finske, Belgije i Velike Britanije, ti su studiji na istoj razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira, što je prema Sveučilištu u Zagrebu sporno. Također, fakulteti se već godinama koriste nepovratnim sredstvima za provođenje raznih mjera predviđenih u HKO-u pa je pitanje što će biti s tim ako Ustavni sud ospori ustavnost tog zakona ili nekih njegovih odredbi.