U najvećem hrvatskom gradu počeo se sve češće javljati problem odlaganja otpada. U nekim kvartovima u Zagrebu nema dovoljno kontejnera, a tamo gdje ima često se događa da su prenatrpani smećem.
Što se pak tiče glomaznog otpada, zabranjeno je njegovo odlaganje na javnim površinama te se on odlaže u reciklažna dvorišta ili se može naručiti njegov odvoz. No, često viđamo upravo kako je glomazni otpad svuda po gradu pa i na javnim površinama.
Reciklažno dvorište u Prilesju
Večernji list donosi priču o reciklažnom dvorištu u Prilesju gdje gotovo svakog ponedjeljka radnike tamošnjeg reciklažnog dvorišta dočeka isti prizor. Tako je prva stvar koju vide dolaskom na posao - ispred ograde i na kolniku, velika hrpa odbačenog otpada. Od starog namještaja, televizora, dijelova od bicikala, građevinskog otpada i brojnih drugih otpadaka.
Radnici nemaju izbora pa hrpu smeća, dio po dio, uklanjaju sami i odvajaju u predviđene spremnike. Smatraju kako otpad pred vratima odlagališta najvjerojatnije ostavljaju ljudi iz tvrtki kojima građani plate da ga odnesu te ga oni potom odbace kad reciklažno dvorište ne radi jer ga ne bi mogli odložiti unutar ograde.
Tvrtkama je zabranjeno odlaganje bilo kakvog otpada u reciklažna dvorišta, a ako ga se žele riješiti morale bi sklopiti ugovor s Čistoćom koja bi odvozila otpad uz određenu naknadu ili platiti nekoj drugoj tvrtki koja se bavi otkupom i zbrinjavanjem otpada. Na ovaj način prođu besplatno, a najmanje ih brine šteta koju rade gradu i prirodi.
No, velik problem predstavlja veličina samog reciklažnog dvorišta koje je premalo za 48.902 stanovnika koliko ih živi u tom zagrebačkom kvartu, pa mnogi stanovnici često dođu ostaviti otpad koji ne može biti primljen jer je odlagalište puno.
"Reciklažno se dvorište nalazi u sklopu tzv. megarotora, na zavoju, pa je mnogima problem skrenuti u njega. Ulazi se pri velikim brzinama, bude i trubljenja, a izbjegavaju se i sudari. Radimo na tome da ulaz bude s druge strane", kaže Stanko Gačić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Maksimir za Večernji list. Predloženo je i da se sagradi novo reciklažno dvorište na Ravnicama.
Nered oko zelenih otoka
Nered se stvara i oko zelenih otoka, koji se prazne češće nego kad su postavljeni, no opet se dogodi da ljudi odlože otpad pored spremnika jer ga nemaju gdje ostaviti. Gradska četvrt zove Čistoću i njeni radnici brzo dođu, ali to nije riješenje.
"Bilo bi dobro kad bi svaka četvrt imala na raspolaganju ekipu zaduženu za zelene otoke koja bi kamionima praznila spremnike" kaže Gačić.
U Holdingu su poručili kako je trenutno na području grada 1008 zelenih otoka. Kada bi na 17 četvrti imali vozilo za zelene otoke došli bi do stotinjak vozila, vozača i radnika jer se svaka vrsta otpada odvozi posebno. Isto tako kažu kako je najveći problem kod zelenih otoka upravo ti što se pokraj njih nalazi svakakav otpad, a on ne bi mogao biti odvezen ni u tih stotinjak vozila dnevno.
Spremnici se prazne prema rasporedu, a on se prilagođava ondje gdje se pokaže potreba za učestalijim odvozom. Građani grada Zagreba isto bi tako trebali voditi računa o načinu i mjestu odlaganja otpada i zajedničkim snagama uljepšati sliku glavnog hrvatskog grada.
