U ponedjeljak je kraj moratorija na ovrhe i brojni se građani pitaju što će sada biti s njihovim dugovima. O tome su u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog' govorili savjetnica Uprave u Fini Vinka Ilak i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.
"U ponedjeljak kreće nastavak ovrha. Grupe se odnose na postupke kod javnih bilježnika. Kod njih je oko 190.000 prijedloga za ovrhu. Oni će tek početi s donošenjem rješenja o ovrsi. To ne znači da će sva rješenja doći u Finu. Postupak kod bilježnika se provodi tako da kada bilježnik donese rješenje o ovrsi on ga prvo dostavlja ovršeniku koji na njega može prigovoriti. Ako ovršenik ne smatra da je dužan on ga može osporiti i tada će se postupak nastaviti u parnici. Tek ako ovršenik ne uloži prigovor rješenje može postati pravomoćno i tek tada se može dostaviti u Finu na naplatu", rekla je Ilak.
Pokušajte se dogovoriti s vjerovnikom
Kaže kako se ovršenicima preporučuje da kad dobiju rješenje o ovrsi, stupe u kontakt s vjerovnikom i pokušaju dogovoriti nekakav dobrovoljan način otplate duga kako bi se spriječila daljnja ovrha.
Kaže kako se ne bi smjelo dogoditi da ovršenici ne znaju što im slijedi. "Vjerojatno negdje dolazi do propusta, no svaki građanin koji sumnja može u svakom trenutku dobiti podatke od Fine osobno u poslovnici ili putem aplikacije egrađani jer je Fina podigla aplikaciju eblokade", objasnila je Ilak.
Za one postupke koji nisu došli do Fine i nalaze se kod bilježnika treba nazvati broj koji je postavila javnobilježnička komora i doznati ima li nešto i kod kojeg bilježnika.
Idu u tri faze
"Ono što je važno za istaknuti da građani znaju kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave učinilo velike napore da se ne dogodi ovršni tsunami. Potpunim zatvaranjem gospodarstva i Hrvatske zbog straha od pandemije odlučili smo se na moratorij na 3 plus 3 mjeseca. Sada smo se naučili živjeti s virusom. Da smo nastavili s moratorijem nakupio bi se još veći broj ovrha, onda bi se dogodilo da početkom 2021. imamo još veći broj ovrha. Dogovorili su javnobilježnička komora i bilježnici da te ovrhe ne idu odjednom na naplatu. Bit će tri faze, oko 60.000 u svakoj", rekao je državni tajnik Salapić.
Prva faza kreće od 19. listopada i tu će biti ono što se odnosi do prije moratorija na proljeće. Druga faza počinje 20. studenoga za prva tri mjeseca moratorija i 20. siječnja za druga tri mjeseca moratorija.
"Činimo velike napore da dopunama i izmjenama zakona o ovrsi do kraja godine stupe na snagu novi propisi koji će učiniti dostojanstveniji položaj ovršenika o postupku. U zakonu ćemo donijeti kako je javni bilježnik obvezan obavijestiti ovršenika o dugu. Ovršenik će imati rok od 15 dana da razmisli je li to njegov dug, je li to plaćeno ili nije, ili će osporavati dug. Ako se odluči platiti neće imati nikakvih ovršnih troškova niti postupka. Ako kaže da nije dužan, onda ide u parnicu. Dakle, sud se u to uključuje i on odlučuje o vjerodostojnosti traženja vjerovnika", kaže Salapić.
Vjerovnike je pozvao da još jednom do isteka moratorija javno pozovu i ovršenicima daju mogućnost da plate dug te da im daju mogućnost otplate na nekoliko rata.
Postupak traje barem dva mjeseca
"Pokušavamo štititi dostojanstvo dužnika, ali i da se sačuva vladavina prava i gospodarske aktivnosti. Pokretanje postupka kad se zakon skine s moratorija traje i dulje od dva mjeseca. Još toliko ovršenik ima mogućnost javiti se ovrhovoditelju i dogovoriti se da dug plati na rate", objasnio je.
"Ako se gleda struktura dugovanja ovršenika onda najveći iznos građani duguju financijskom sektoru odnosno bankama. Tu su krediti i kreditne kartice. Na banke otpada oko 35%. Zatim dolaze telekomunikacije po broju ovrha, no na ta dugovanja otpada oko 5% ukupnog iznosa dugovanja. Na režije otpada ispod 2%. Prosječno jedan građanin ima pet ovrha, a najčešće dvije dok mali broj građana ima jako veliki broj ovrha", kazala je Ilak.
Ovršenici bi trebali otvoriti zaštićeni račun, objasnila je Ilak. To mogu učiniti putem aplikacije egrađani, internetske stranice Fine, putem emaila ili u poslovnici Fine.
"Otvaranje računa i vođenje je besplatno. Od ovrhe je izuzeto do 4289 kuna, a u pravilu je od ovrhe izuzeto tri četvrtine plaće ili mirovine. Ako imate mirovinu od 4000, od toga na zaštićeni račun ide 3000 kuna, a za ovrhu se može uzeti 1000 kuna bez obzira imate li jednu ili pet ili 10 ovrha te se vjerovnici namiruju redoslijedom kako su postavljeni kod Fine", kazala je Ilak.
Troškovi ovršnog postupka
"Prvih 15 dana je važno da ne dođe do nikakvih troškova. U dopunama i izmjenama zakona o ovrhama koji treba do kraja godine stupiti na snagu, posebnim će se pravilnikom donijeti troškovi javnobilježničke komore. Što se tiče drugih troškova, izbacuju se troškovi potvrde izvršnosti ovršne isprave koji iznose 250 kuna plus PDV, također se izbacuju predvidivi troškovi ovršnog postupka. To je u prenesenom značenju ako ste imali dug od 100 kuna vraćali ste oko 800 kuna, a sada će to biti manje za 400-600 kuna ovisi o tome kolika je glavnica duga. Na to ćemo utjecati. Također, novost će biti elektronički obrazac odnosno digitalizacija ovršnog sustava. Obrazac će vjerovnik moći vrlo brzo sastaviti, uz trošak od 50-ak kuna i poslati ga javnobilježničkoj komori koja će ga dodijeliti javnom bilježniku na području gdje ovršenik živi. To je velika ušteda jer se izbjegavaju odvjetnički troškovi", objasnio je Salapić.
