Otkad je korona postala gotovo jedina vijest, slušamo nagađanja znanstvenika.
Po jednima je stopa smrtnosti od covida bila jako velika, po drugima je gotovo beznačajna. Po jednima je zamrzavanje ekonomije spasilo tisuće ljudskih života, po drugima će više ljudi umrijeti od gladi i financijske krize nego od covida, treći tvrde da nije trebao nitko umrijeti, četvrti kažu da bi umrli ovako ionako. A zadnja istraživanja pokazaju da se s dolaskom proljeća epidemija jednako smiruje u svim zemljama bez obzira na mjere koje su poduzele.
Kolika je smrtnost, kolika je brzina širenja zaraze, koliko dugo
živi na površini - samo su neka od pitanja na koja još nema
jasnih odgovora i teško da će ih uskoro biti.
''Ovo nije bolest koja predstavlja značajnu ugrozu, ovo je bolest
na nivou obične gripe", kazao je ministar zdravstva Vili
Beroš u veljači.
''Doista nema potreba da kupujemo maske i da hodamo s njima
po gradu, da hodamo na posao, neće virus tako prijeći", rekla je
u veljači Maja Grba Bujević, načelnica
Kriznog stožera Ministarstva zdravstva.
''One nas štite od našeg zraka kojeg izdišemo, u kojem uvijek
može biti neki uzročnik, ne mora to biti samo korona", kazala je
pak u travnju Grba Bujević.
''Naše odluke polaze od temeljne činjenice: ljudi, ostanite doma.
Ne izlazite iz kuća'', rekao je u ožujku Davor
Božinović, načelnik Nacionalnog stožera civilne
zaštite.
''Poželjno je boraviti vani, ali nije poželjno biti u bližem
socijalnom kontaktu'', poručio je građanima Beroš.
Ipak, kako vrijeme odmiče, osnove postaju jasnije.
Postoji šest tipova koronavirusa koji napadaju čovjeka i više od
500 vrsta koje napadaju životinje. Neki od njih su i obične
prehlade.
Službeni naziv virusa je SARS-CoV-2, a COVID-19 je bolest koju
uzrokuje. Klinička slika oboljele osobe može se razviti u najgori
scenarij, ali i biti asimptomatska.
Od početka epidemija, diljem svijeta objavljeno je više od sedam
i pol tisuća znanstvenih članaka.
Naknadna testiranja otkrila su i da je zaraženo puno više ljudi
nego što se prvo mislilo.
Michael Levitt, dobitnik nobelove nagrade za
kemiju 2013. smatra da je sve manje dokaza da su potpune
karantene imale smisla.
''Mislim da je potpuna karantena ogromna pogreška. Trebaju nam
pametne mjere. U novom valu bi bilo dovoljno upozoriti na
dezinfekciju, nošenje maski i sprječavanje pretjeranog fizičkog
kontakta. To bi već usporilo novi val epidemije'', kaže
ovaj profesor sa sveučilišta Stanford.
Jedan od vodećih znastvenika iz Europske agencije za prevenciju i
kontrolu, umirovljeni švedsk epidemiolog Johan
Gisek poručuje: ''Dok se svi bore za cjepivo, možda nam
neće ni trebati. Dok ga otkrijete, većina populacije mogla bi već
imati razvijen imunitet.''