Prvi uzrok mortaliteta su još uvijek cirkulacijske bolesti, od kojih je umrlo 25.976 osoba. Drugi uzrok, od kojeg je umrlo 13.496 osoba, ponajviše su zloćudne bolesti.
arti-200910210324006"Dakle, čak tri četvrtine svih uzroka smrti iz ovih je dviju skupina bolesti. To nije neobično. Ali, dobra je vijest što, poslije niza godina, u 2009. imamo lagano, ali ipak, smanjenje broja umrlih od bolesti cirkulacijskoga sustava, i to oko 400 ljudi. Postotak je s 50,3 u 2008. pao na 49,6 posto lani", kazala je epidemiologinja dr. Tanja Ćorić, voditeljica Odjela medicinske demografije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za Večernji list.
Iako nije riječ o frapantnoj brojci, trend pada umrlih od srčanih i drugih kardiovaskularnih bolesti može upućivati na to da građani malo-pomalo mijenjaju loše životne navike, ali i da je kardiološka zdravstvena zaštita kvalitetnija i dostupnija.
S druge strane, statistika upozorava na to da zdravstvo u Hrvatskoj ima još mnogo posla s preventivom, ranom dijagnostikom i liječenjem malignih bolesti. Smrtnost od tih bolesti je porasla s 25,5 na 25,7 posto. Statistički to nije velika razlika, ali čak i tako mala stopa rasta znači da je od malignih bolesti lani umrlo oko 200 ljudi više nego godinu prije.
Umrlo više žena u dobi iznad 65 godina
U odnosu na 2008., srčane i druge kardiovaskularne bolesti odnijele su 2009. godine tristotinjak života manje u skupini muškaraca (broj umrlih s 11.402 pao na 11.095), ali ih je umrlo stotinjak više od malignih bolesti, što je najvjerojatnije povezano s rakom bronha i pluća, tumači dr. Ćorić. U žena je stanje gotovo nepromijenjeno. Od bolesti cirkulacijskog sustava lani je umrlo 56,4% žena (u 2008. 57,2), a od zloćudnih bolesti 21,5 posto ili 0,1 posto više nego godinu prije.
Kao posebnu zanimljivost statističkih podataka o mortalitetu u RH u 2009. dr. Ćorić izdvaja i to što u ukupnome mortalitetu prvi put imamo više žena nego muškaraca. Objašnjava da je lani umrlo 0,8 posto više žena nego muškaraca, odnosno 26.019 muškaraca i 26.395 žena.
arti-201004130200006Razlika se pojavila stoga što je u dobnoj skupini od 65 i više godina umrlo više žena nego prijašnjih godina, ali ih je manje umrlo u skupini do 64.
Inače, bilten Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo o uzrocima mortaliteta u Hrvatskoj bit će uskoro i službeni dokument, a cjelokupan hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2009. godinu s usporednim pokazateljima s drugim zemljama u Europi i u EU bit će završen u listopadu.
Zabrinjavajuće: Umrlo 40 beba više nego 2009.
Dio koji će se posve sigurno posebno analizirati jest dojenačka smrtnost. Naime, prema dosadašnjim podacima, prošle je godine umrlo 235 djece u dobi do godinu dana, što je velik skok prema godini prije u kojoj je umrlo 195 djece do godinu dana, piše Večernjak.
Također, u 2009. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2986 nasilnih smrti, a od toga je 2121 posljedica nesretnih slučajeva, zatim 790 samoubojstava, 58 ubojstava, četiri života odnijele su eksplozije nagaznih mina, a 13 je nasilnih smrti kojima je uzrok nepoznat i nerazjašnjen. Usporedna analiza s 2008. godinom pokazuje da je lani bilo pet samoubojstava i 20 ubojstava manje, a smanjio se i broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama – sa 707 u 2008. na 616 u 2009. godini.
Prethodni članci:
arti-201004130520006 arti-201005120627006 arti-201007270257006 arti-200910210324006 arti-201004130200006
