Ipak, statistike u međuvremenu pokazuju donekle paradoksalan efekt: broj zatraženih azila pao je u Hrvatskoj s 896 na 314, ako se usporedi prvih devet mjeseci prošle i ove godine. Također, za 37 posto je u padu i broj zabilježenih nezakonitih prelazaka granice.
Taj trend objašnjava se kroz dva bitna momenta. Prvo, na snagu je stupila tzv. Dublinska uredba, kojom je propisano da tražitelj azila može podnijeti dotični zahtjev samo u prvoj zemlji-članici EU-a u kojoj se zatekao. Budući da ovdašnje tržište rada nije niti približno izdašno kao neka zapadno-europska, to izbjeglice očito sve više izbjegavaju Hrvatsku. Drugo, hrvatske pogranične službe dobile su s ulaskom u EU značajnu količinu sofisticirane opreme za presretanje ilegalnih migranata. Konačni ishod jest svega 129 odobrenih azila i supsidijarnih zaštita ove godine, piše Deutsche Welle.
Kritična uloga medija
Ako statističkim pokazateljima o hrvatskom gostoprimstvu te vrste okolnosti donekle i idu u prilog, vidljivijim biva problem daljnjeg tretmana azilanata i korisnika supsidijarne zaštite. A potonja se inače može najlakše opisati kao neki oblik prelaznog ili pak polovičnog statusa s određenim elementima azila. Integracija tih ljudi u društvo, dakle, pokazuje se najvećom manom sistema u kojem oni doslovce zaglavljuju bez primjerene daljnje pomoći. Hrvatska se ne može baš pohvaliti niti svjetonazorskim karakteristikama koje ju odaju kao razmjerno konzervativnu i zatvorenu sredinu.
Jedan od odraza društva, ali i njegovih pokretača svakako su mediji, pa su zagrebački Centar za mirovne studije i filmsko-producentski kolektiv Fade in početkom ovog tjedna organizirali radionicu o ulozi medija u integraciji izbjeglica u hrvatsko društvo.
Julija Kranjec iz CMS-a, kaže da su problemi s kojima se suočavaju izbjeglice prisutni u gotovo svim područjima njihova života, od obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, zdravstva, do kontakata sa širom zajednicom i suočavanja sa ksenofobijom.
10 godina bez integracijske politike
"Još uvijek nema npr. sustavnog i profesionalnog tečaja jezika za izbjeglice koji bi im bio besplatan. Vrtimo se u krugu isključenosti i siromaštva te skupine ljudi koja ostaje na marginama", rekla nam je Kranjec.
I mada Hrvatska ni desetu godinu od stupanja na snagu Zakona o azilu nema integracijsku politiku, od ove godine provodi se Akcijski plan za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca. Inače, u posljednje vrijeme ovdje pribježište dobiva najviše njih iz Somalije i Sirije, a ranijih godina iz Afganistana, Iraka, Turske, itd. http://www.dw.de/izbjeglice-zaobilaze-hrvatsku/a-18029775
