"Došli smo danas u Jasenovac kako bismo se ovdje poklonili i prisjetili svih žrtava koje komemoriramo u Spomen području Jasenovac, za žrtve holokausta, žrtve genocida i sve žrtve koje su se za vrijeme NDH našle ovdje i stradale, kao jednom od velikih simbola totalitarizma 20. stoljeća", rekla je Obuljen.
Upućujemo poruku, dodala je, da sve žrtve zaslužuju pijetet i samo odgovornim suočavanjem s prošlošću, sa svim žrtvama svih totalitarnih režima, kako onih za vrijeme nacizma, tako i komunističkim, možemo graditi tolerantno društvo, kakvo zaslužuju svi naši građani.
Rekla je da se u prvom redu danas sjećamo svih nevinih žrtava, koje su stradale tijekom 20. stoljeća.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković danas je položio vijence i upalio svijeće na Spomen obilježjima na otocima Goli otok i Sveti Grgur, gdje su se za vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima nalazili zatvorski kompleksi i logori.
Vijenci su položeni i upaljene svijeće pred spomen pločama koje je postavila hrvatska Vlada s tekstom "U znak sjećanja na sve žrtve komunističkog režima" stradale na ovim otocima te kod Spomen obilježja na Svetom Grguru, koje je postavila Udruga hrvatskih logoraša koncentracijskog logora Sv. Grgur 1959.-1966. kao i kod spomen križa na Golom otoku.
U izjavi novinarima Jandroković je istaknuo kako se danas sjećamo ljudi koji su stradali zbog toga što su pripadali drugoj naciji, vjeri ili su imali drugačije političko opredjeljenje.
Na Golom otoku i Sv. Grguru ljudi ubijani i mučeni na zvjerski način i svirepo ponižavani
Hrvatski narod se u 20. stoljeću suočio s dvjema totalitarizmima, u Drugom svjetskom ratu s fašizmom, a nakon toga s komunizmom, a i "jedan i drugi su iza sebe ostavili krvav trag, mnogo mrtvih, unesrećenih i poniženih," dodao je.
Izaslanstvo Hrvatskog sabora je na Goli otok i Sveti Grgur došlo da bi se "ukazalo na zločine koji su činjeni u ime komunističke Jugoslavije. Ovdje su ljudi ubijani i mučeni na posebno zvjerski način, svirepo su ponižavani te se pokušavala promijeniti njihova svijest", naglasio je Jandroković.
Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je da bi mlađe generacije trebale više znati i učiti o zločinima koji su činjeni u ime fašizma i komunizma, kako bi "u hrvatskoj javnosti konačno pojedinci prestali negirati zločine koji su činjeni u ime komunističkog režima te da odustanu od relativiziranja krivnje onih koji su taj sustav predvodili i simbolizirali ga te sigurno jako dobro znali što se ovdje događalo".
Na novinarsko pitanje može li Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima riješiti sporove o hrvatskoj prošlosti, Jandroković je kazao da bi to povjerenstvo trebalo jasno i na objektivan način ukazati na zločinački karakter i fašizma i komunizma, da se prestanu u Hrvatskoj o tome voditi dnevnopoliitčke borbe te da prošlost postane dio hrvatskoga kolektivnog sjećanja, kako bi se onemogućilo da se takva događanja ponove.
Važno da je izaslanstvo Hrvatskog sabora odalo pijetet žrtvama jugokomunističkog režima
Predsjednik Hrvatskog društva političčkih zatvorenika Marko Grubišić rekao je kako je Goli otok izabran vrlo dobro kao mjesto obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, jer je to mjesto "gdje je izvršen zločin nad čovjekom".
Ocijenio je da je izuzetno važno da je saborsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Hrvatskog sabora odalo pijetet žrtvama stradalim u jugokomunističkom sustavu. Vijence su položila i izaslanstva grada Raba i općine Lopar, kojoj pripada područje Golog otoka i Svetoga Grgura te udruga nekadašnjih uznika.
Na Golom otoku i Svetom Grguru su za vrijeme komunističke Jugoslavije djelovati logori, odnosno kasnije zatvori za one označene kao političke protivnike jugoslavenskog komunističkog sustava ili kao nacionaliste, a potom i za počinitelje kriminalnih djela pa i maloljetne delinkvente. Djelovali su do 1988. godine, kada su napušteni, a građevine logora su devastirane i u stanju propadanja.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan temeljem odluke Europskog parlamenta iz 2008. godine.
Hrvatski sabor donio je odluku 2011. godine da se Europski dan sjećanja proglasi spomendanom u Hrvatskoj. Time se, navedeno je u odluci Sabora, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće hrvatske generacije mogle iz nje učiti i graditi život na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
