Plenković o prosvjedu u Vukovaru i Zakonu o oprostu
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice osvrnuo se na aktualnosti. Prvo na posjet Parizu te je podsjetio na dolazak Emmanuela Macrona u Hrvatsku iduće godine. No, govorio je i o prosvjedu u Vukovaru.
„Čuli smo poruku žrtava, potrebu za procesurianjem ratnih zločina usprkos tome što se puno toga učinilo pred Haškim i specijalnim sudovima. Sve što do sada nije napravljeno, treba raditi i dalje. No, treba podsjetiti naproces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojemu je sada 20 godina. Nakon operacija Bljesak i Oluja, kada je vraćen veći dio okupiranih područja, predsjednik Tuđman napravio je procjenu da je preostali dio Podunavlja najbolje reintegrirati mirnim putem. To je podrazumijevalo niz mjera, a jedna se zove izgradnja povjerenja i vraćanje suživota pa i Zakon o oprostu. Sve je to bilo dio paketa. Mirnom reintegracijom izbjegnute su brojne žrtve“, istaknuo je Plenković. Dodao je da Hrvatska neće zaboraviti zločine koji su pod zakonom o oprostu.
Nema dovoljno potpisa za referendume
Premijer se ostvrnuo i na dvije građanske inicijative za referendume o Istanbulskoj i izmjenu izbornog zakondavstva
"Vezano za potpise inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, prema informacijama koje je ministar uprave Lovro Kuščević dobio danas na temelju rada APIS-a, koji je bio zadužen da prebroji potpise, i posebnog povjerenstva koje je dodatno verificiralo to izvješće, čini se da niti jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa", rekao je Plenković na sjednici Vlade.
Najavio je da će Vlada o tome usvojiti zaključak i tu informaciju proslijediti Hrvatskom saboru, koji ih je zamolio da organiziraju prebrojavanje potpisa.
"Isto tako ćemo zadužiti ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transparentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ", naglasio je premijer.
Plenković je komentirao i vojnu vježbu Velebit 18 te je zahvalio svim sudionicima i organizatorima. 'Mislim da je to jako dobro i nakon temeljite analize kazao je da će uskoro biti i prezentirano koliko je vojna vježba koštala".
Vlada prihvatila paket od šest zakona za mirovinsku reformu
Vlada je usvojila paket od šest zakona za novu mirovinsku reformu koji su upućeni u Sabor. Prema prijedlogu mirovinske reforme, i žene i muškarci će od 2033. ići u mirovinu sa 67 godina.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao kako je
isplata mirovina neupitna, slijedi i povećanje, te da izmjene
ciljaju na tri skupine građana. Naveo je kako će budućim
umirovljenicima omogućiti rad do pola radnog vremena.
"Nema govora da ukidamo drugi stup, dapače, trebamo ga jačati",
kazao je on. "Za one najmlađe osigurali smo daljnji razvoj drugog
stupa."
Objasnio je kako će oni koji počinju raditi s 18, 19 godina, u mirovinu moći sa 60 godina i 41 godinom staža, bez umanjenja, a oni koji studiraju i ulaze na tržište rada s 24 godine - sa 65 godina.
Narod odlučuje zamalo do referenduma - falilo im tek 3300 potpisa
Ministar uprave Lovro Kuščević u nastavku sjednice Vlade bi trebao podnijeti izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative "Narod odlučje" i "Istina o Istanbulskoj". Ministarstvo u uprave i MUP provjeravali su zakonitost prikupljanja potpisa i njihovu vjerodostojnost.
Kriteriji za provjeru: potpisnik se nalazi u registru birača 27. svibnja 2018. godine, točno i čitko navedeno ime i prezime te ispravan OIB, popunjeni svi podaci, podaci nisu smjeli biti nadopunjavani i prekriženi…
Osnovano je povjerenstvo za provjeru koje je imalo sedam članova i zamjenika iz Ministarstva uprave, MUP-a i jedan iz Agencije za zaštitu podataka.
„Jednoglasno je utvrđeno da niti za jedan zahtjev nije prikupljeno dovoljno potpisa“, istaknuo je ministar Kuščević.
Ukupno je, tvrdi, 3.747.409 birača upisano u registar, a 10 posto od toga je bilo potrebno za raspisivanje referenduma, odnosno 374.740 birača.
Inicijativa Narod odlučuje za izmjenu članka 72. Ustava – predala je 412.325 potpisa, a ispravno je bilo njih 371.450.
Za dopunu Ustava inicijativa je predala 407.835 potpisa, od čega je ispravno bilo 367.169.
Istina o Istanbulskoj – 390.916 potpisa predano, ispravnih je bilo 345.942.
Nevažeći potpisi prošli su dvostruku kontrolu,tvrdi Kuščević.
Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije.
Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.
U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.
Nakon što je prošli tjedan u medijima objavljena neslužbena informacija da nije prikupljeno dovoljno potpisa za referendume, premijer i ministar uprave te Vladino povjerenstvo za potpise i službeni brojači iz APIS-a uvjeravaju da podatak o nedovoljnom broju potpisa nije procurio od njih. Kuščević je uoči sjednice Vlade poručio: tko izgubi ima se pravo ljutiti.
Novi zakon o referendumu
Premijer Plenković najavio je izradu novog Zakona o referendumu ocijenivši kako postojeća regulativa ima dosta praznina.
"Čini mi se da bi, s obzirom na činjenicu da postojeća zakonska regulativa ima dosta praznina, bilo dobro da prionemo izradi novog Zakona o referendumu koji bi na jedan precizniji i jasniji način regulirao sve ono što nije trenutno dovoljno kvalitetno regulirano. I s time se, mislim, slaže većina aktera u javnosti", rekao je Plenković na sjednici Vlade nakon što je prihvaćeno izvješće Ministarstva uprave koje je pokazalo da građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu uspjele prikupiti potreban broj od 374.740 valjanih potpisa da bi se raspisao državni referendum o izmjenama izbornog zakonodavstva odnosno o ukidanju Istanbulske konvencije.
Ministar Kušćević rekao je da je izrada novog Zakona o referendumu u prijedlogu plana normativnih aktivnosti za iduću godinu. "Upravo kako bi se cijeli ovaj postupak napravio što je moguće transparentnijim i kako bi se omogućilo bolje i kvalitetnije sudjelovanje građana u referendumima kao jednom poželjnom obliku izjašnjavanja", rekao je Kuščević.
