Sisačko-moslavačkom županu Ivi Žiniću država je 1995. dodijelila kuću u Runjaninovoj 7 u Glini. Za tu je kuću od 2000. do 2008. plaćao 100 kuna najma mjesečno, a otada se bori da mu je država pokloni. No, u svojoj je imovinskoj kartici zatajio da je suvlasnik imanja u obližnjem Marinbrodu, pa po zakonu više nema pravo na tu kuću.
Jovan Paspalj tu je istu kuću prodao državi za 80.000 njemačkih maraka nakon što je odbio Žinićevu ponudu od 50.000 maraka. Kupoprodajni je ugovor potpisan 2000. godine, točno u vrijeme kada je Žinić počeo plaćati najam. Otkrila je to novinarima 24sata njegova udovica. Ispričala je i što se dogodilo po useljenju Žinićevih na dotad njihovu adresu.
"Kad je moja majka došla oko 1996. godine da zamoli gospođu Nenu, Ivinu suprugu, koju otprije jako dobro poznajemo, da joj preda neke stvari iz kuće, ona je otvorila vrata i rekla joj: ‘Čekaj tu na ulazu’. Donijela joj je jednu crnu vreću s tavana u kojoj su bile dječje diplome, štedne knjižice i ostali dokumenti. Bacila joj je to na vrata i zatvorila. Nije je pustila u kuću", posvjedočila je Paspaljeva udovica.
'Kao crkvu su je uredili'
Bratić pokojnog Jovana Paspalja, Radomir živi u Majskim Poljanama sa suprugom. Njihovu je kuću uništio nedavni potres. Ispričao je kako je njegov bratić bio imućan i cijenjen čovjek u Glini, ali je zbog straha otišao početkom ratnih zbivanja, a da je zbog djece ostao u Novom Sadu.
"On nije bio u vojsci, nije nikada gledao tko je koje nacionalnosti. Imali su široki krug prijatelja i katolika i pravoslavaca. Nikad ni s kim ni ružnu riječ nisu progovorili. Jovan je bio jako vezan za kuću, dolazio je dvadesetak puta, dok nije prošle godine preminuo. Kao kapelu, kao crkvu su je uredili. Htjeli su da se ne stide kad netko dođe. Da bude prava, domaćinska kuća. Puno je ona veća od 107 kvadrata, imao je garažu, kat, kotlovnicu. Ma to je bila kuća u top stanju, za primjer u gradu. I Jovan ju je ostavio u izvrsnom stanju. Njemu je sve to teško palo, obolio je nakon što je izgubio kuću. Tu tjeskobu, svu tu muku dugo je držao u sebi", govori Radomir Paspalj.
Dodaje kako župana Žinića ne pamti kao dobrog čovjeka, ali da uopće nije znao da je on useljen u kući njegova bratića još od 1995. "Znao sam da je netko privremeno useljen. To se tako radilo, pa je onda netko morao izaći, netko je ostao. Kako si tko stvori...", rekao je Radomir koji je potvrdio da je Jovan kuću prodao državi.
Kuću je dobio 19.9.1995.
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvijestio je u utorak da su u priopćenju od nedjelje previdom, zbog "teško čitljivog rukopisa", kao datum rješenja kada je obitelji Žinić dana na korištenje kuća u Glini naveli "14. travnja 1995." umjesto "19. rujna 1995." . "Datum predmetnog rješenja je 19.9.1995. godine, kojega dana je Komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine izdala predmetno rješenje", ističu u priopćenju pojašnjavajući kako je došlo do propusta.
Podatak sadržan u priopćenju Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje od 17. siječnja 2021., da je kuća u Runjaninovoj 7 u Glini obitelji Žinić dana na korištenje rješenjem Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine od 14. travnja 1995. godine, a temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, dan je, ističu, na osnovu uvida u presliku rješenja Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine.
"U prijepisu i dostavi informacije o datumu rješenja došlo je do previda budući da su svi podaci na predmetnom rješenju popunjeni ručno, teško čitljivim rukopisom. Umjesto '19.9.1995.' godine, u navedenom priopćenju je naveden datum '14.4.1995.' godine, što je netočan podatak", poručuju u priopćenju.
Privremeno u posjedu općine
Napominju i kako je stupanjem na snagu Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom prestala je važiti Uredba o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom od 31. kolovoza 1995. godine, kojom je bilo propisano da se danom stupanja na snagu te Uredbe, pod privremenu upravu Republike Hrvatske i na korištenje stavlja imovina koja se nalazi na ranije okupiranom području Republike Hrvatske, koju su vlasnici napustili i osobno je ne koriste. Člankom 4. te Uredbe propisano je da navedena imovina privremeno prelazi u posjed općine, a čl. 5. da će se navedena imovina davati u posjed i na korištenje prognanicima, izbjeglicama, povratnicima kojima je u Domovinskom ratu uništena ili oštećena imovina, invalidima Domovinskog rata, obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te drugim građanima koji obavljaju djelatnosti nužne za sigurnost i obnovu ranije okupiranih područja.
Uredba je, naglašavaju u priopćenju, sa zakonskom snagom jer je donesena temeljem Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske. "Dakle, i prije donošenja Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, postojala je pravna osnova za postupanje općinskih Komisija. I Uredbom i Zakonom propisano je da o davanju u posjed i na korištenje imovine odlučuje Komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine, koju osniva poglavarstvo općine, odnosno grada", ističu u priopćenju.
Napominju i da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije pravni slijednik komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine. Ovlast za osnivanje i rad komisija bila je u potpunosti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te poručuju da se u skladu s time za sva eventualna pitanja vezana uz rad i rješenje Komisije koja je donijela rješenje za obitelj Žinić treba obratiti gradu Glini. Inače, Ured se oglasio zbog interesa javnosti nakon što je 24sata objavio da župan Ivo Žinić s obitelji živi u kući u Runjaninovoj 7 u Glini uz najamninu od svega 100 kuna mjesečno.
