U studio RTL-a Danas stigao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Svjedočimo valu poskupljenja. Rastu cijene hrane i rast će još vjerojatno. isto tako, gorivo i posebno komunalne i razne lokalne usluge. Što nas očekuje na jesen? Još jedan val poskupljenja ili?
Ne bih rekao. Ovo što sad vidimo kao rast cijena je rezultat oporavka ekonomije. Ekonomija je godinu danja bila potpuno blokirana, i to globalna ekonomija. Taj tip krize koji smo vidjeli zadnje 2020. zapravo mi nikad nismo u povijesti ekonomske krize nismo vidjeli. I ponuda i potražnja je bila blokirana - i to globalno. Potrošači nisu trošili i kada su se otvorila ta tržišta, potrošači su krenuli u potrošnju. U kratkom trenutku tržišta nisu mogla na nabavnoj strani jednostavno isporučiti takvu količinu robe. Ovog proljeća se dogodilo to sa žitaricama. Kineska ekonomija se brže oporavljala i prije se oporavila od europske i počela kupovati velike količine žitarica gdje god je mogla, osobito u Europi zbog toga što s Amerikom politički nisu u najboljim odnosima pa jednostavno ne mogu dovoljno žitarica kupiti u Americi.
I stvorila veliku potražnju?
I stvorila veliku potražnju i odjednom su cijene skočile naglo, tako i u Hrvatskoj. Hrvatska proizvodi pšenice više nego što potrebno i izvozi preko talijanskih luka na kinesko tržište jer Kinezi su plaćali bilo koju cijenu samo da mogu doći do te stočne hrane kako bi pokrenuli svinjski ciklus, odnosno proizvodnju svinja.
Nova turistička središta, posebno ona na otocima, ovih dana, ali i cijelo ljeto bilježe rast cijena u trgovinama, 20 a negdje čak i do 30 posto. Događa li se to zbog turista i velike potražnje i očekujete li da će se kroz neko vrijeme, kad sezona malo jenja, to stabilizirati odnosno hoće li se cijene sniziti?
Kao što sam vam rekao, tržište je malo u Hrvatskoj. Ako dođe nekoliko puta više turista nego što imamo stanovnika, domaća ponuda hrane nije dovoljna. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja, ako ne i jedina u Europi koja nema dovoljno hrane za turiste koji dolaze i mora uvoziti tu hranu. U kratkom roku se nije mogla nabaviti ta količina hrane, trgovci i dobavljači hrane i svih drugih potrošnih dobara i usluga su podigli cijene do one razine koje su turisti htjeli prihvatiti. To vidimo i u smještaju. Hrvatska je ove godine zbog čitavog niza drugih razloga bila veliki hit na turističkim tržištu. Europski su se turisti jednostavno zaželjeli mora i nakon jedne godine lockdowna došli su u Hrvatsku, relativno malo i slabo opskrbljeno tržište. Potražnja je bila ogromna i cijene su doista narasle. Ja sam siguran da će se to stabilizirati nakon turističke sezone.
Što se tiče turističke sezone, znam da nam petinu BDP-a čini turizam. Sezoni nam ide odlično. Možemo li biti zadovoljni? To očito znači nekakav rast BDP-a. Hoće li taj rast, po vama, biti unutar procjene Europske komisije od 5,4 posto ili malo više od toga?
Mislim da to baš nije tako povezano. Turizam u Hrvatskoj nije jedna četvrtina, to je možda u Crnoj Gori, jedna petina možda, ali nije ni toliko. Imamo jednu sivu zonu za koju ne znamo zapravo kolika je. Procjenjuje se da je to oko 20-ak posto ukupne turističke potrošnje jer se odvija u sivoj zoni koja se ne registrira u službenim statistikama. Vidjeli smo prošle godine da BDP nije tako snažno pao koliko je pao turistički promet. Ta povezanost između hrvatskog turizma i BDP-a ipak nije toliko snažna koliko smo vidjeli, na primjer u Crnoj Gori. Veliki pad turističke potražnje i pad turističke potrošnje je izazvao pad BDP-a preko 15 posto. To se Hrvatskoj nije dogodilo. Zbog čega? Zbog toga što postoje drugi sektori koji kreiraju BDP i investicije. Izvozni sektor koji se za vrijeme krize ipak snašao. Turizam ima pozitivne strane jer tim krajevima uz more donosi nekakav dohodak, kućanstvima donosi dohotke, ali na razini nacionalne ekonomije turizam ima i negativnih strana. Zapravo je praćen uvozom jer sve ono što se potroši u turizmu se mora uvesti jer domaća industrija to ne proizvodi.
