Novi Zakon o sudovima tako predviđa smanjenje imuniteta sudaca, pa će se nemogućnost kaznenog progona za suce odnositi samo za kaznena djela počinjena u obavljanju sudačke dužnosti. Jednostavno kazano, za suce prestaje važiti apsolutni imunitet te sad imaju samo službenički.
Nadalje, rad predsjednika sudova bit će temeljito reguliran, pa će predsjednici nižih sudova morati svojim neposredno nadređenim predsjednicima viših sudova podnositi pravomoćan godišnji raspored poslova, a najmanje jednom mjesečno će direktnim uvidom provjeravati obavljaju li se poslovi koje je dodjelio sucima svog suda uredno i pravodobno. Posebno je navedena i stavka da je predsjednik suda dužan skrbiti o učinkovitosti suda u procesima koji traju duže od tri godine, saznaje Novi list. Zakon će tako propisati da je predsjednik suda u kojem se vodi postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku nadležan i za sam postupak.
Također, građani kojima je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku moći će podnijeti zahtjev direktno nadređenom predsjedniku suda, kojem će biti dužnost razmotriti spis i odrediti rok za rješavanje predmeta. Taj rok je propisan na najviše šest mjeseci, osim ukoliko okolnosti samog suđenja ne zahtjevaju duže vremensko razdoblje. Ukoliko ovo ne 'upali', građanin (odnosno stranka) nakon daljnjih šest mjeseci može dati predstavku predsjedniku višeg nadređenog suda, odnosno zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Viši sud u tom slučaju i sam izdaje uredbu kojom određuje sucu rok za rješavanjem spisa, ali podnositelju i isplaćuje naknadu u iznosu do 35 tisuća kuna.
Novost je i da će novim zakonom detaljno biti razrađeno i raspoređivanje predmeta na sudovima. Do sada su predsjednici sudova imali autonomno pravo da sami određuju koji će spis ići kojem sudu, a sada je procedura detaljno razrađena i zasniva se na čistom abecednom rasporedu sudaca.
