Među desecima zakonskih prijedloga koji će dočekati zastupnike u jesenskom zasjedanju Sabora trebao je biti i onaj Katarine Peović iz Radničke fronte, koja želi u Hrvatsku uvesti Ponedjeljizaciju, takozvani Mondayisation na engleskom jeziku. Ukratko, ona bi da ako je praznik ili blagdan pao u nedjelju da ponedjeljak bude neradni dan.
No, od toga ništa. Vlada je odbila taj prijedlog.
"Smatramo da postojeći zakon sveobuhvatno uređuje materiju blagdana i neradnih dana te primjereno, uz duboko poštivanje radničkih prava, regulira i pitanje neradnih dana koje se vezuju uz blagdane i praznike", rekao je ministar Malenica.
Nakon godine u kojoj je svaki treći blagdan padao na vikend, ovo je mnogima zvučalo kao dobra ideja. U BiH i Srbiji ovo pravilo već vrijedi, pa je tako za Prvi svibnja koji je ove godine sjeo u nedjelju, u ponedjeljak u te dvije zemlje bio neradni dan.
Skoro sve članice bivše Jugoslavije zadržale praksu
"Zove se Mondayisation, znači praksa da se prebacuje praznik koji pada u nedjelju na ponedjeljak, ili bilo koji drugi dan u tjednu. Važno je da radnici dobiju slobodan dan za praznike i blagdane, što je i cilj praznika i blagdana", rekla je Peović za RTL.
Ovu praksu su zadržale sve bivše članice Jugoslavije osim Hrvatske i Slovenije. Ponedjeljizaciju prakticiraju i Švicarska, Velika Britanija, Irska, Francus, Španjolska i SAD. I Njemačka razmišlja o tome.
Ove godine je u dane vikenda osim Prvog svibnja pao i Dan državnosti, Velika Gospa, ali i skorašnji Božić i Štefanje.
"Važno je reći da, ako bi se produljio praznik na još jedan dan, na ponedjeljak, onda bi radnici koje rade u ponedjeljak imali veće plaće, odnosno plaću u skladu s tim da rade na neradni dan", rekla je Peović.
Koliko se radi u drugim zemljama EU-a?
Peović tvrdi kako HDZ stalno forsira laž da se u Hrvatskoj treba više raditi, kao i da je previše blagdana. Po europskoj statistici, Hrvatska sa svojih 14 dana nije nikakav rekorder. Toliko neradnih dana je i u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Norveškoj, dok Slovaci imaju dan više. Po broju radnih sati tjedno Hrvatska je u vrhu Europe. Jedino Poljaci, Rumunji i Bugari rade više od prosječnih 39 i pol sati. Bogate zemlje Europe najmanje rade - Belgijci i Austrijanci četiri sata manje od Hrvata, Nijemci više od pet, a Nizozemci 10 sati manje.
"Mnoge zemlje uvode i praksu koju ćemo mi predložiti na jesen, a to je 35-satni radni tjedan, i pokazuje se da im nije pala produktivnost", najavila je Peović.
