Više od 800 građana prošle je godine moralo zatražiti zdravstvenu pomoć izvan Hrvatske, prenosi Novi list. Pacijenti su se liječili o trošku HZZO-a u inozemnim klinikama, a uglavnom se radilo o postupcima liječenjima koji su u Hrvatskoj nedostupni ili se zbog predugih lista čekanja liječenje ne može obaviti u određenom roku.

Tako su liječnici, primjerice, odbili napraviti prekid trudnoće u 26. tjednu Mireli Čavajdi iz Zagreba bez obzira na to što je bebi otkriven tumor na mozgu. Hrvatske bolnice ne rade postupak feticida pa je tako Mirela pomoć morala potražiti u bolnici u Ljubljani, a sve je plaćeno iz našeg zdravstvenog budžeta. Zbog takvih, ali i sličnih, razloga, HZZO je lani primio ukupno 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a od svih njih 831 zahtjev je odobrio.

Iz HZZO-a su otkrili da se tu uglavnom radilo o postupcima medicinski pomognute oplodnje, genetskim testiranjima, liječenju prirođenih vaskularnih malformacija, liječenju bolesti živčanog sustava, zloćudnih bolesti očiju, ortopedskih deformacija, urogenitalnih malformacija, liječenju radionuklidnom terapijom i pretraživanju nacionalnih registara dobrotvornih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Kada govorimo o tim područjima, Hrvatska i dalje zaostaje za inozemnim klinikama.

Dvije su mogućnosti da bi se za liječili u inozemstvu

Od 893 zahtjeva, njih 62 HZZO je odbio jer su procijenili da su se takvi medicinski postupci mogli provesti u Hrvatskoj. Ipak, broj pacijenata premašilo je broj inozemnih liječenja tijekom pandemije 2019. godine kada se u inozemstvu liječilo 819 pacijenata.

Usporedbe radi, u 2009. godini na liječenje u inozemstvo otišlo je 367 pacijenata što je koštalo 38 milijuna kuna. U 2011. godini njih 468 liječilo se izvan granica Hrvatske, a sve je to koštalo 42,5 milijuna kuna.

U pandemijskoj godini, 2019. godine, za liječenje izvan Hrvatske utrošeno je 73,8 milijuna kuna, a prošle godine samo 10,7 milijuna kuna.

'utvrđen je kontrolni mehanizam' /

HZZO objasnio što će biti sa studentima u inozemstvu i onima koji žive vani i tamo imaju obvezno zdravstveno osiguranje

"Troškovi liječenja koji se odnose na obavljeno liječenje u ugovornim ustanovama na području Europske unije obračunavaju se i plaćaju sukladno rokovima propisanima europskim zakonodavstvom te stoga obračun troškova, zbog duljine rokova plaćanja, nije još konačan", istaknuli su iz HZZO-a.

Postoje dva slučaja pomoću kojih je moguće ostvariti dijagnostiku i liječenje izvan Hrvatske na teret HZZO-a. Prva mogućnost je ako se potreban medicinski postupak ne može napraviti u Hrvatskoj, a u nekoj od zemalja svijeta izvodi se standardno, odnosno nema status eksperimentalnog liječenja. Druga je mogućnost je kada se liječenje može obaviti u Hrvatskoj, ali se zbog predugih lista čekanja ne može obaviti u zadovoljavajućem roku.

Iznos koji HZZO plaća svake godine za liječenje naših građana temeljem europske zdravstvene iskaznice koja im jamči zdravstvenu uslugu na području EU-a značajno veći je od onog koji se plaća za liječenje koje je u Hrvatskoj pacijentima nedostupno.