Zagreb, europska prijestolnica smeća, bi prema planu gradonačelnika Tomislava Tomaševića u šest mjeseci trebao stati uz bok europskom prvaku u recikliranju, švicarskom Zürichu. Nova pravila o gospodarenju otpadom mogu se svesti na jedno pravilo - koliko smeća proizvedete, toliko ćete ga platiti. Da bi došli do toga, u Gradskoj su se upravi dosjetili da bi građani sve trebali odlagati u posebne vrećice, koje će pritom plaćati. Tako će svima biti u interesu sačuvati pokoju kunu te sporije puniti vrećice.
Kako u praksi izgleda švicarski model odvajanja zna Hrvat Tomislav Babić iz Stein am Rheina, koji je sve opisao za RTL Direkt. "Ovo je jedan primjer vrećica koje se kupuju, a ovo je primjer za organski otpad. Njih bacamo u zajednički kontejner. Kod nas je to riješeno tako da koliko produciraš otpada, toliko platiš. Odnosno, što bolje sortiraš, što manje otpada stavljaš u tu vrećicu, to ćeš manje imati otpada koji trebaš platiti", objašnjava on.
I ondje je vrećica za miješani otpad posebno označena i plaća se. Cilj je razvrstati što više otpada. No, ne bave se Švicarci samo razvrstavanjem otpada, već traže i počinitelje gnjusnog nedjela trpanja svega u istu kantu ili vrećicu.
"Što se tiče bacanja stranih vrećica koje nisu zvanične, govorimo o vrećicama koje kupujete u bilo kojoj trgovini, pa onda ubacite to u smeće, to ovdje istražuje onaj čiji je kontejner, traži se čija je to vrećica. To vam je pravi detektivski posao. Idu s pincetama, traže čije je smeće i čija je adresa", objašnjava Babić.
Kod nas to neće funkcionirati?
Kazna za takvo zlodjelo je do 2000 eura, odnosno oko 15.000 kuna. Od ljeta niti u Zagrebu neće biti bacanja otpada u bilo kakvim vrećicama. Predviđena kazna za to bit će 500 kuna ili smrad pred ulazom, jer djelatnici Čistoće neoznačene vrećice neće pokupiti.
No, zasad je sve samo okvirni plan. Nije poznato kako će vrećice izgledati, niti kako će se kontrolirati tko i kako će bacati smeće. Problematično je i to što nemaju sve zgrade prostor za kante i kontejnere, a i građani su skeptični.
"Neće funkcionirati jer su ljudi neodgovorni, bacaju svašta u komunalni otpad. Ne znam kako će to riješiti", rekla je Zagrepčanka Slavica Kalafatić, a njen sugrađanin Marijan Kuća dodaje: "Tu je 140 stanova, negdje po dvoje ljudi. Kako znati tko? A mi smo sami po sebi nepošteni ljudi, varamo gdje stignemo."
Sramoćenje susjeda
Slična je inicijativa u hrvatskoj metropoli pokrenuta 2014. No, tada je otpad ispravno razdvojilo samo malo više od jedan posto građana. Ipak, situacija je sada nešto drugačija.
"Ovo je prvi put da je ovo uzeto ovako ozbiljno, da je najavljeno da će se građani kažnjavati i da je rečeno kako se miješani otpad i kante miču s ulica. Pojavit će se te nove vrećice, od 20 i 40 litara koje ćemo kupovati u trgovinama, 20 litara za četiri kune, 40 litara za osam kuna. Model je takav, što više odvajaš, manje će ti nužne biti te vrećice i manje ćeš ih kupovati. Građani moraju postati svjesni da otpad nije smeće nego resurs koji ide dalje i mi moramo sudjelovati u tom lancu gospodarenja otpada", rekla je Marina Matijević iz inicijative "Ja, bolji građanin".
Cijeli se sustav bazira na sramoćenju. Ako netko jednom baci neoznačenu vrećicu, ona će ostati smrdjeti pred vratima, a susjedi će se pitati tko je toliko neodgovoran. Kada pronađu krivca, vjerojatno će ga izvrći ruglu. Stoga ne bi trebalo biti teško paziti na to što u koju vrećicu bacate, ali ni proviriti koji put kroz prozor i cinkati susjede. Ako to može osam milijuna Švicaraca, može i 800.000 Zagrepčana.
