Nakon što se proširila vijest o mladiću iz Bristola u Velikoj Britaniji koji je gotovo izgubio vid i sluh jer je godinama jeo samo čips, pomfrit i bijeli kruh, stiže i dijagnoza.

Mladić boluje od restriktivnog poremećaja unosa hrane. Novi je to poremećaj prehrane - dijagnoza u svijetu prepoznata tek 2013. godine. Kako je otkriti i kako je liječiti istražio je RTL Danas.

Restriktivni poremećaj unosa hrane, skraćeno ARFID, teško se primijeti jer se obično smatra kako je osoba izbirljiva, a bira najčešće hranu baziranu na ugljikohoidratima i onu zaslađenu.

"Takva djeca ne moraju biti debela, mogu biti normalne težine, mogu biti deblja, a i mršavija. Kao rezultat neuzimanja voća, povrća, mesa, mliječnih proizvoda dolazi do avitaminoze", govori Miroslav Dumić, pedijatar endokrinolog.

A zbog manjka vitamina i do brojnih bolesti.

"Kao posljedica manjka B vitamina imate teške neurološke poremećaje, manjka C vitamina skorbut, manjka D vitamina osteoporozu", potvrdio je Dumić.

Do poremećaja najčešće dolazi kada djeca krenu u školu, pa češće posežu za brzom hranom. No, kod neke djece utjecaj vršnjaka može poboljšati prehrambene navike.

"Škola može imati značajan utjecaj ako se djeci nudi svježe voće može puno pomoći, djeca u društvu vršnjaka ako vide da drugi jedu takve namirnice i da su im konstantno ponuđene, neće ih odbiti ili će ih barem probati", rekla nam je nutricionistkinja Karmen Matković Melki.

Većini je najomraženije povrće, iako privlačnih boja, mnogoj je djeci - odbojno. Malo vremena, mašte, smisla za serviranje i kreacije na tanjuru možda ih i privuku.

"Činjenica jest ako voće stoji svakako, ako ga nitko ne pripremi, nećemo ni sami posegnuti za njim, ali ako ga netko opere, servira i ponudi djeci kao užinu i međuobrok rijetko koje dijete neće posegnuti za njim, ako ne iz prvog onda iz desetog puta", naglašava Matković Melki.

A ako ni to ne pomogne i dijete i dalje jede jednolično, a pritom primijetite da ima slabu koncentraciju, usporen rast, neurološke probleme, treba se obratiti liječniku, jer ARFID spada u istu kategoriju kao anoreksija i bulimija.

"U skrbi bolesnika treba biti timski pristup treba biti liječnik, nutricionist, psiholog i psihijatar jer nerijetko i neki psihološki problemi stoje u pozadini toga", kazao je Dumić.

Ključ zdravlja je u raznovrsnoj prehrani. A za one koji ne vole sve, dobar početak je i kombinacija omiljenih namirnica s onima koje izbjegavaju.