Plastične ili platnene vrećice - ekološka osviještenost posljednjih je godina veća, no plastične se vrećice u Hrvatskoj i dalje najčešće koriste.
Od kad se 2008 uvela naplata plastičnih vrećica, njihova potrošnja u Hrvatskoj pala je za 65 posto. No, prosječan Hrvat i dalje troši oko 400 plastičnih vrećica godišnje - najviše onih ultratankih u koje se sprema voće i povrće. Njih kroz ruke prosječnog Hrvata godišnje prođe oko 250 komada.
Tankih vrećica u koje se na blagajnama spremaju potrepštine, u Hrvatskoj se u prosjeku po osobi troši 150 na godinu. Više od tri puta lošiji prosjek imaju Slovenija, Mađarska, Poljska i Portugal, dok je Danska pozitivan primjer s 80 vrećica po osobi. 90 posto vrećica koristi se samo jednom i nakon toga završavaju u smeću, a za razgradnju im treba od 100 do tisuću godina.
"To je nešto što permanentno ostaje u oklišu. One uništavaju ekosustave, ako dospiju u vode, osim što guše živa bića, utječu i na prehrambeni lanac jer se stvara tzv mikorplastika", Lidija Runko Luttenberger, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
"Kada se raspadnu, one ne nestaju, pretvaraju se u plastičnu prašinu i ona kontaminira naše tlo, naš zrak i naše vode", Marko Košak, voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene akcije.
I zato će Hrvatska u zakonodavstvo uvrstiti smjernice iz Direktive Europskog vijeća prema kojima će se od kraja 2018. sve trgovine morati naplaćivati lagane plastične vrećice. Za tri godine potrošnja vrećica trebat će se smanjiti na 90, a potom i na 40 po stanovniku.
"Ja mislim da bi trebalo naplaćivati korištenje ovih koje su zdrave za okoliš", smatra Ana iz Zagreba.
Ultralagane vrećice za voće i povrće, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša - trebale bi ostati besplatne.
