Postoje li dvostruki standardi kada je riječ o kvaliteti određenih proizvoda, primjerice, popularne Nutelle, praška za rublje, kave i slično, u različitim zemljama Europske unije? Već se dugo priča da su ti proizvodi bolji u zemljama kao što su Austrija i Njemačka, dok su kod nas lošiji. Isti problem imaju i Slovačka i Češka, pa je predsjedavajuća Vijećem Europske unije počela inzistirati na strožoj zakonskoj regulativi na razini cijele EU, kako ne bi više dolazilo do dvostrukih standarada u kvaliteti proizvoda.
Lošiji učinak deterdženta u Hrvatskoj i Austriji
Hrvatska agencija za hranu pokrenula je istraživanje na reprezentativnom uzorku građana, s ciljem da kriterij za odabir proizvoda bude jasan i transparentan, piše Jutarnji.
Primjerice, udruga Potrošač je još 2002. godine utvrdila da deterdženti za pranje Ariel i Persil kupljeni u Austriji, i oni u Hrvatskoj, nisu isti u sastavu. Njihov je učinak bio bitno različit, no istraživanje je rezultiralo podizanjem tužbe za klevetu protiv Ilije Rkmana iz udruge Potrošač. Sudac je ipak zaključio da su deklaracije na deterdžentima nisu bile istinite i da je prekršen Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o otrovima. U Češkoj su proveli slična istraživanja, a rezultati su pokazali da, iako su pakiranja bila ista, sadržaj proizvoda kupljenih u Češkoj i u zapadnoeuropskim zemljama, nije bio isti. Česi su ustanovili i da u gaziranim pićima kupljenima u njihovoj zemlji ima više šećera, a pritom su i skuplji.
I Slovaci su testirali neke prehrambene proizvode i došli do rezultata da su oni kupljeni u Slovačkoj niže kvalitete i drugačijeg sastava i okusa nego oni kupljeni u Austriji.
Proizvođači to pak objašnjavaju razlikom u ukusima kod različitih nacija.
Borzan: Svi građani EU imaju pravo na proizvode jednake kvalitete
Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan dugo upozorava na važnost ovog problema. Upravo je njen amandman o nejednakosti proizvoda omogućio da se važnost borbe protive nejednake kvalitete proizvoda u novijim i starim članicama EU po prvi put uvrsti u Strategiju o jedinstvenom tržištu, navodi se u priopćenju.
„Hrvatska, Češka, Slovačka, Bugarska i Estonija su poslale i zajedničko pismo Europskoj komisiji u kojem se navodi da je ovakva praksa za potrošače na zajedničkom europskom tržištu neprihvatljiva, iako su takvi proizvodi označeni u skladu s propisima. Europska unija je utemeljena na vrijednostima jednakosti i nediskriminacije te time svi građani EU imaju pravo na proizvode jednake kvalitete. Stavljanje proizvoda dvojake kvalitete pod istim trgovačkim nazivom smatramo nepoštenom trgovačkom praksom i tražimo hitnu reakciju Vijeća i Komisije“, objašnjava Borzan.
Češki proizvodi imaju više umjetnih aroma i sladila nego oni na njemačkom tržištu
Borzan je još prošle godine pokrenula istraživanje s Hrvatskom agencijom za hranu kojim će usporediti proizvode na hrvatskom i njemačkom tržištu. Ranije istraživanje koje je provela europarlamnetaraka Olga Sehnalova je pokazalo kako je na češkom tržištu trećina proizvoda slabije kvalitete nego na njemačkom. Dokazano je kako češki proizvodi imaju manje osnovnih sastojaka i više umjetnih aroma i sladila nego oni na njemačkom tržištu, s tim da su nerijetko i skuplji.
„Projekt koji radim s Hrvatskom agencijom za hranu podijeljen je u dvije faze. Proveli smo reprezentativno istraživanje među hrvatskim građanima o njihovim stavovima glede kvalitete proizvoda i koje proizvode bi oni željeli da testiramo. Druga faza je kupovanje proizvoda u Njemačkoj i Hrvatskoj i testiranje tih istih proizvoda u laboratorijima. Rezultati preferencija građana biti će objavljeni sredinom studenog ove godine“, kaže Borzan.
'EU ne smije imati građane drugog reda'
„Rezultati mog istraživanja, kao i istraživanja kolegice Sehnalove, biti će upućeni i Vijeću i Komisiji. Jako sam zadovoljna što je problem nametnut na najvišoj razini jer smo kolegica Olga i ja dugo lobirale i kod zastupnika zapadnih država članica EU-a koji nisu bili svjesni da taj problem postoji. Građani mi se jako puno javljaju oko ove teme i važno je s najviše razine poručiti da EU ne smije imati građane drugog reda“, zaključila je Borzan, navodi se u priopćenju.
