Legalno skidanje filma od 3 gigabajta u Singapuru traje u prosjeku 8 minuta. U Hrvatskoj traje više od pola sata. I nije samo problem u brzini skidanja, već i u slanju podataka.
"Upload u Hrvatskoj je jako problematičan. Imam osjećaj kao da se nitko ne bavi tim problemom, manje više kao da se doživljava da nitko ne šalje podatke. Međutim podaci se šalju, i apel operaterima da nam daju veće brzine uploada podataka", rekao je Krunoslav Ćosić.
Britanski servis Cable mjerio je brzinu interneta, a na ljestvici 40 zemalja Singapur je uvjerljivo najbrži s 55 cijelih 3 megabita u sekundi. Mađari su na 15. mjestu, Rumunji na 18., a Slovenci na 25.om. Hrvatska je na začelju, najsporija, 40.-a, s brzinom od 12 cijelih 57 megabita u sekundi.
No, nije sve tako crno, tvrde u HAKOM-u. Hrvatska napreduje, krajem 2014. svaka 20. osoba je surfala brzinom od 30 megabita, a u 2017. tu brzinu fiksnog interneta ima svaka 5. osoba.
"Uvjete smo stvorili, taj rast je drastičan. Očekujemo da u narednom razdoblju taj postotak ljudi koji koristi Internet brži od 30 megabita nastavi rasti", rekao je Marko Čavlović, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.
Toliku brzinu morat će imat svako kućanstvo u Europi do 2020. Ne samo urbana, već i ruralna područja. Fondove Europske unije misli povlačiti i HT, kako bi ulagao u infrastrukturu.
"Interes apsolutno postoji kao što rekao investicije cijelog telekomunikacijskog sektora da su preko 2 milijarde kuna. Mi vidimo potencijal za daljnje investicije ako se riješe zapreke u vidu neporeznih davanja", rekao je Boris Drilo, član Uprave za tehniku HT-a.
Što se tiče brzine mobilnog interneta stojimo bolje od susjeda. A onaj najbrži 5 g internet, u Hrvatsku stiže tek 2020. godine