Ništa od toliko očekivanog popisa stanovništva. Prije 10 godina kada je provedeno posljednje, u Hrvatskoj je evidentirano 4,3 milijuna stanovnika.
U posljednjih 160 godina popisivanje nije bilo odgađano osim za
vrijeme 2. svjetskog rata. Ali rizik od širenja zaraze
koronavirusom je prevelik.
Reporterka Nataša Vidaković istražila je hoće li ga ove godine
uopće biti i kako bi popis stanovništva trebalo izgledati.
Obitelj Sande Lemo napustila je Hrvatsku prije 7 mjeseci. Sreću i bolji život Sanda je sa svoje dvije kćeri pronašla u Švedskoj.
Utjecaj vala iseljavanja
''U tih 6-7 mjeseci koliko sam radila ovdje, u Švedskoj
uspjela sam uštedjeti 10 plaća koje bih zaradila kao asistent u
nastavi u Hrvatskoj. U Hrvatsku se ne planiram vratiti. Ne.
Čak ni ako će biti mogućnosti ni za mirovinu'', rekla je
Sanda Lemo.
Iako joj povratak u domovinu nije opcija, veliki val iseljavanja
itekako je utjecao na popis stanovništva u Hrvatskoj koji je
trebao početi 1. travnja, ali je zbog pandemije koronavirusa -
odgođen.
''Ja ne mogu znati kakva će biti epidemiološka situacija, možda
za 2, 6 mjeseci. Tako da stvarno moramo pričekati, tu je i
određena procedura koja mora se proći. Postoji svakakva
mogućnost'', rekao je koordinator za popis stanovništva u DZS-u
Damir Plesac.
Oko osam tisuća popisivača provodit će popis stanovništva u
dvije faze - putem e-Građana i dolaskom popisivača s laptopima u
kućanstva. Sve će koštati oko 160 milijuna kuna.
''Probni popis bi trebao krenuti 1. ožujka ove godine i trajati do 15. ožujka gdje ćemo mi testirati obje faze - znači i samo popisivanje, ali i terensko popisivanje na uzorku od 50 popisnih krugova, a to je negdje oko 5 tisuća kućanstava ili oko 12 tisuća osoba'', kazao je Plesac.
Ne odgađa ga samo Hrvatska
No, nije Hrvatska jedina koja će popisivanje odgoditi. Još 10 zemalja Europske unije - poput Njemačke i Irske, to će učiniti iduće godine, a neke i kasnije.
''Jako puno ljudi živi u inozemstvu, a želi se, najčešće iz
sentimentalnih razloga popisat tu. Naravno, to nam rezultira time
da imamo nešto veći broj popisanog stanovništva nego što je to
realno stanje. Popis stanovništva će pokazati ono o čemu mi
govorimo više desetljeća, a to su negativni demografski trendovi
u Hrvatskoj'', rekao je Krešimir Ivanda s
Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Hoće li se to potvrditi, otkrit će brojni popisivači koji će, uz
kucanje na vrata građana, podatke prikupljati i digitalno.
