Saborski zastupnik Nino Raspudić gostovao je u studiju Net.hr-a, gdje je između ostalog komentirao i rat u Ukrajini, ali i navode nekih političkih analitičara da bi se sukob mogao preliti na Zapadni Balkan.
Upitan kako komentira rusku invaziju i rat u Ukrajini, kaže kako mu se čini da su Ukrajinci prepušteni sami sebi. "Ovo će možda zvučati čudno, ali mi smo prije mjesec i pol bili bliži svjetskom ratu nego što smo sada. Neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, imali smo zveckanje oružjem i mogućnost da će Rusija napasti Ukrajinu te da će se NATO pakt izravno uključiti i da će doći do šireg sukoba", rekao je, dodajući da su eksplicitno nekoliko puta čelnici NATO-a i Joe Biden ponovili da se oni neće miješati izravno u rat.
"Koliko to mrcvarenje može trajati..Ukrajina nije mala zemlja, no napadač je vojno snažniji. Nisu jasni koji su ruski ciljevi", dodao je Raspudić.
Na pitanje je li Europa mogla smiriti situaciju prije nego je eskalirala, kaže da nema tu čisto moralne situacije. "Postoje neke sfere utjecaja i interesa velikih sila. To je kao da se pitamo što su Amerikanci radili u Iraku, Libiji, Afganistanu…Međutim, problem je kada se jedna suverena i samostalna država, jedna ukrajinski narod koji ima pravo upravljati sam sobom kao i svaki drugi narod na svijetu, kada se nalazi na jednom području koje je njegova zemlja i njegova domovina, ali koji je istovremeno i prostor geostrateške borbe velikih sila. Tu nastaje ta tragična situacija gdje čovjek nije pametan što učiniti", rekao je saborski zastupnik Mosta.
Nino Raspudić u studiju Net.hr-a
Definitivno je, kaže Raspudić, da se Europska unija još jednom pokazala slaba i neujedinjena u kriznim situacijama. "S jedne strane, svatko gleda svoje energetske interese, to se događa i dan danas jer vidimo da različito nastupa jedna Mađarska, jedna Slovačka, Njemačka ili Velika Britanija. Svatko tu gleda svoj interes, a istovremeno na površini glumimo kao da smo mi neka jedinstvena Europska unija koja vodi jedinstvenu politiku. Nažalost, pokazalo se još jednom da Europska unija nije dorasla ozbiljnoj vanjskopolitičkoj igri u kriznim situacijama i čim se dogodi tako nešto da defacto svaka zemlja gleda svoj interes", rekao je, dodajući da smo slične stvari gledali kada je bila ekonomska kriza 2009. i kada je bio migrantski val.
"Tu se vidi ta pomalo paradoksalna situacija u Europskoj uniji gdje ona formalno postoji, a na terenu kada zagusti ne postoji", rekao je Raspudić.
Niz problema dovoljnih za konflikt
Na pitanje može li se sukob, kako su neki govorili, preliti na područje Zapadnog Balkana, Raspudić kaže kako u našem susjedstvu postoji čitav niz neriješenih problema koji sami po sebi nose dovoljni potencijal za mogući konflikt, neovisno o tome što se događa s Rusijom i Ukrajinom.
"U tom smislu, te probleme treba rješavati, a ne ostavljati stalno nekakva krizna žarišta, polovična rješenja i materijal za nekakve potencijalne buduće sukobe", konstatirao je Raspudić. Ne misli da se sukob Rusije i Ukrajine može izravno preliti na naše područje.
"Po mom mišljenju, ne mislim da tu postoji mogućnost izravnog prelijevanja ovoga sukoba, ali nažalost, postoji potencijal za buduće konflikte", kaže, dodajući da je to jedna dodatna obveza za Hrvatsku i hrvatsku politiku da pomogne u razrješenju tih konflikata.
Upitan je li hrvatska vanjska politika dorasla tom poslu smirivanja konflikata, kaže da misli da nisu dorasli tom poslu, barem pod ovom Plenkovićevom vlašću.
"Meni je skandalozno da po pitanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Hrvatska nije postupala kao samostalna suverena državna, punopravna članica EU i NATO pakta i da nije rekla 'Gledajte, blokiramo sve dokumente u kojima neće izričito stajati jednakopravnost tri konstitutivna naroda'. To nije nikakvo izmišljanje, to je temelj Daytonskog sporazuma koji je i ustav Bosne i Hercegovine. Ne tražimo ništa za sebe što ne bi dali drugim dvama narodima u BiH", rekao je.
Plenković se boji Bruxellesa
Dodaje da je to jedan moralni politički minimum. "Međutim, u Hrvatskoj Plenković i klika očito jako brinu o tome da ne bi nekakav minusić iz Bruxellesa ili Berlina za svoje neke buduće karijere. Ne sumnjam da bi Plenković htio pomoći Hrvatima u BiH, međutim u tome nikada neće prijeći granicu gdje bi iz Bruxellesa moga dobiti neki 'no, no' ili neki minusić", kaže.
Upitan hoće li se ta situacija u BiH uskoro riješiti, kaže da je to strukturni problem te da tu mora do promjene izbornog zakona da se vrati na izvorno stanje da jedan narod ne može drugom birati političke predstavnike.
Što je još rekao o Mostovoj referendumskoj inicijativi, rekonstrukciji Vlade te izmjeni Vlasti u Hrvatskoj, pogledajte u cijelom intervjuu.
