Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić kazao je kako smo svi ispunjeni ponosom i dostojanstvom žrtve te da danas moramo raditi na tome da bi našoj djeci bilo bolje i da bi što više naših građana živjelo kvalitetnije i ostali u zemlji. Osvrnuo se i na to što danas za stradanja u Škabrnji nitko nije odgovarao. "Nažalost, to je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Nadam se da će organi progona i istrage ustrajati na tome da nikada nećemo prestati s utvrđivanjem toga tko su ti monstruozni počinitelji u Škabrnji, ali i u svim drugim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. I dok je svijeta i vijeka zbog poruke i mladima da se nikada više ne ponovi, moramo ustrajati na tome i kazniti sve počinitelje", poručio je Brkić, prenio je HRT.
Potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića novinari su također pitali može li se dogodit katarza bez da itko odgovara za zločine u Škabrnji, na što je on odgovorio da to nije dobro. "Mislim da ti ljudi koji su odgovorni moraju odgovarati i zadaća našeg pravosuđa je da se to dogodi", rekao je Krstičević.
Galerija
Poručio je kako se danas s tugom i boli sjećamo Škabrnje i Vukovara te da ta i ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode. "Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima i upravo zbog toga je moja odgovornost jačanje sposobnosti hrvatske vojske, graditi sigurno okruženje da se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne dogodi", kazao je Krstičević.
Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.
Polaganjem vijenca kod Spomenika masovne grobnice poginulim hrvatskim braniteljima i civilima te ispred Križa poginulim hrvatskim braniteljima na Groblju sv. Luke u Škabrnji jučer je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odala počast stradalim braniteljima i civilima Škabrnje.
Ovo su teški dani, ali i dani ponosa. Ovih dana 1991. zaustavljena je agresija, unatoč padu Škabrnje i Vukovara, Hrvatska se uspjela obraniti, kazala je predsjednica Republike Grabar-Kitarović u Škabrnji. Koliko god je tužno kad odajete pijetet žrtvama, ne možete ne biti ponosni kad vidite da ovdje danas život cvjeta, dodala je.
Postrojbe JNA te paravojne formacije ušle su u Škabrnju 17. studenog 1991., nakon topničkog napada, te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.