Osječanin Adalbert Valerijan Bjelik nakon odlaska s radnog mjesta upravitelja HT-ova Telekomunikacijskog centra Vukovar prije sedam godina trebao je dobiti otpremninu od gotovo 1,4 milijuna kuna, kaže obitelj. Sporazum o prestanku ugovora o radu taj 59-godišnjak potpisao je 10. ožujka 2003., a prema njemu radni mu odnos završava zadnjeg dana toga mjeseca.
No, umro je sedam dana prije isteka tog roka, pa je tvrtka odbila isplatiti otpremninu. Stoga je njegova obitelj krenula u pravnu bitku, koja se vodi i danas, u kojoj su do sada donesene tri presude. Slučaj se trenutačno nalazi na Ustavnom sudu.
"Moj je suprug dvadesetak godina radio u HT-u, imam pune dvije vreće priznanja koja je dobio za svoj rad. Osjećamo se prevarenima i izigranima", kazala je za Večernji listMarija Bjelik.
Tužba koju je s djecom podnijela protiv HT-a donesena je u njihovu korist i na Općinskom i Županijskom sudu, uz obrazloženje kako otpremnina "predstavlja dodatnu zahvalnost i solidarnost za protekli rad, te nije riječ o obeštećenju radnika i pomoći dok ne nađe novo zaposlenje".
Dva suda presudila u korist obitelji, a potom je Vrhovni sud odbio tužbu
Iz Hrvatskih telekomunikacija od obitelji Bjelik su već bili zatražili broj računa za isplatu novca, no onda je lani s Vrhovnog suda stigao odgovor na reviziju – tužba je odbijena. Vrhovni sud smatra kako do prestanka ugovora o radu nije došlo sporazumom radnika i poslodavca, nego smrću zaposlenika, pa stoga nije ni stekao pravo na otpremninu.
No, obitelj se poziva na Zakon o obveznim odnosima prema kojem u slučaju kad jedna ugovorena strana umre, kako kažu, na njeno mjesto stupaju nasljednici. Stoga je njihov odvjetnik Domagoj Rešetar lani napisao i ustavnu tužbu, u kojoj navodi i kako isplata otpremnine ne proizlazi iz prestanka ugovora o radu, nego iz potpisanog sporazuma.
Večernji list, pak, piše kako stručnjaci za radno pravo tvrde da su logika i Vrhovnog suda i odvjetnika ispravne te da za sobom povlače niz pitanja.
"Ima elemenata i za jedno i za drugo. Vrhovni sud strogo se držao stava koji je srž sporazuma, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz njega pa nema pravnog temelja za otpremninu", pojasnili su. U HT-u slučaj nisu htjeli komentirati jer je sudski postupak u tijeku.
Vezani članak:
arti-201005190071006
