Izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama tema su kojom su se u četvratk navečer bavili i u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Povod je, između ostalog, bila i posljednja stravična nesreća na autocesti A3 u kojoj su izgubljena četiri života. Preživio ju je suvozač koji je jedini u automobilu bio vezan sigurnosnim pojasem.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj se ne vezuje 40 posto vozača i suvozača, a samo 14 posto se ljudi vezuje na stražnjim sjedalima. Iako je obvezno vezivanje na svakom sjedalu obavezno. Također, deset posto od svih poginulih u prošloj godini stradali su jer se nisu vezali pojasom.
Porast kazne s 500 na 1000 kuna
U prijedlogu novoga zakona kazna za nevezivanje pojasom povećala bi se kazna s 500 na tisuću kuna. U Europskoj uniji pozdravlja se pak svako smanjenje brzine na cestama. "Smrt u prometu nije opravdana, treba rješavati probleme. Je li povećanje kazne na 1000 kuna, mislim da je ipak potrebna edukacija da ljudi uoče od malih nogu da je to potrebno. Sve ide u tom smjeru da će vozila biti takva da se ona ne mogu pokrenuti, ako niste zavezani", prokomentirao je u Otvorenom Zdravko Peran, prometni forenzičar u Europskom istraživačkom centru za nesreće", ističe Ljiljana Mikuš.
"Hrvatski vozači ne poštuju prometna pravila, događaju se i potpuno nepotrebne prometne nesreće koje bi se mogle spriječiti. Važna je prometna kultura i važno je znati se ponašati se u prometu, a to se kažnjavanjem neće postići. Prometna kultura se uči od najranije dobi. Posebno su važne auto škole. Potrebna je i represija te prevencija i edukacija. Cilj je smanjiti broj poginulih na cestama", istaknula je dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva i pročelnica Sekcije za psihologiju prometa mr. sc. Ljiljana Mikuš.
Širenje nekulture
Prema riječima profesora Fakulteta prometnih znanosti dr. sc. Rajka Horvata, problem je i u edukaciji i u širenju nekulture.
"Jedini sustavni proces obrazovanja imamo samo u auto školama. Mi nemamo edukaciju djece "koji su spužve" i sve upijaju. Imamo u osnovnim školama o stupanju u promet, ali kasnije to prestaje. Intencija osobe od 16 ili 18 godina je samo položiti vozački ispit. On brzo savlada prometne propise, a dobivamo poluproizvod koji se educira od drugih sudionika u prometu. Drugi sudionici imaju bolju tehniku i tu nekulturu šire na te mlade. Samo sustavno obrazovanje i promjena svijesti cijeloga društva mogu donijeti rezultate. Sabor i Vlada moraju promijeniti svijest i da je sigurnost na cestama i demografski problem", pojašnjava profesor Horvat.
Pitanje prometnica
Prometni forenzičar u Europskom istraživačkom centru za nesreće dr. sc. Zdravko Peran ističe važnost kvalitete prometne infrastrukture i njene opreme.
"Ceste moraju osigurati sigurno kretanje vozila i ono je što je najvažnije, kada su pitanju mostovi, nadvožnjaci, vijadukti, da oprema omogućuje da vozilo ne sleti s ceste u provaliju, more ili rijeku. Čovjek može pogriješiti, kako pijan tako i trijezan, ali ne smije sletjeti u provaliju", zaključuje Peran.
