Koronavirus je na koljena bacio i gigante, a kamoli manje i najmanje poduzetnike. Tako su nastradali i oni najmanji, obrtnici paušalci koji bez ikakvih stalnih primanja i prihoda pokušavaju stati na noge i od kojih mnogi sada moraju vratiti sredstva koja su dobili od države. Naime, zbog kašnjenja u plaćanjima, sezonalnosti posla ili kasnog početka rada, na papiru nemaju pad prihoda u ožujku ili pak u kasnijim mjesecima imaju skok, pa se zbog rigidnog tumačenja pravila nalaze u nezavidnoj situaciji.
Odluka Vlade u ožujku
Vlada je sredinom ožujka odlučila pružiti pomoć do 4000 kuna po radniku, u sklopu mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) narušena gospodarska aktivnost. Pomoć se počela isplaćivati od 1. ožujka 2020., najduže do tri mjeseca, a prva isplata stigla je u travnju. Iznos do 4000 kuna isplaćivao se mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, a 2000 kuna po radniku koji radi u nepunom radnom vremenu.
Kriteriji za ovu mjeru bili su pad prometa veći od 20 posto, otkazivanje rezervacija, događanja, kongresa, seminara i slično, otkazivanje ugovornih poslova i narudžbi, nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata... Mjera se odobravala poslodavcima koji su imali pad broja zaposlenih od 1. do 20. ožujka, a nije mu se odobrila potpora ako je došlo pada broja zaposlenih u razdoblju od 20. ožujka 2020. do dana predaje Zahtjeva za dodjelu potpore ako je postotak pada zaposlenosti veći od 40 posto kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika, od 20 posto za mala poduzeća, od 15 posto za srednja poduzeća, te 10 posto za velika poduzeća. Uglavnom, poslodavci su morali obrazložiti probleme - otkazani ugovori, ugovoreni poslovi, problemi u transportu i isporuci robe ili nabavci repromaterijala i sirovina i drugo. Uz to su morali obrazložiti pad prihoda, dostaviti tabličnu usporedbu prihoda do kraja mjeseca u kojem je podnesen zahtjev s istim mjesecom prethodne godine...
Vapaj paušalaca
Prava paušalaca za vrijeme pandemije Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) uspjeli su regulirati početkom ožujka, kako kažu sugovornici paušalci (koji su htjeli ostati anonimni), i to na brzinu, ali se otad ništa nije promijenilo.
"Dakle, sredstva su odmah isplaćena, rekli su da će ugovori naknadno. U mom slučaju do dan danas nema ugovora (za period od 3. do 5.mjeseca, za 6. mjesec sam podnijela zahtjev ali još nije stigao nikakav odgovor). Javila mi se prije par dana zaposlenica HZZ-a s mailom da, kako nemam pad prihoda za 3.mjesec, moram vratiti potporu za taj mjesec. Nisam ja jedina - koliko je takvih slučajeva. Pišemo prigovore, ali ne dobivamo odgovore", rekla nam je jedna od sugovornica.
Sada mnogi paušalni obrtnici moraju vratiti sredstva koja su dobili, a s obzirom na pad prihoda ovih mjeseci u usporedbi s prošlom godinom mnogi doslovno nemaju otkud platiti te iznose.
"Nije nam svima posao krenuo, na temelju pada zarade je suludo računati postotke ako mi je neki klijent, primjerice, kasnio s uplatom", rekli su za RTL.hr.
"Obrtnici (dohodaši, paušalisti, obveznici poreza na dobit) imaju pravo na odgodu plaćanja doprinosa, poreza na dohodak, turističke članarine i sl. ali je potrebno podnijeti Zahtjev Poreznoj upravi za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti", stoji u uputama na službenim stranicama HOK-a. A, riječ je o samo tri mjeseca odgode što je ništa za one kojima posao nije krenuo.
Ono što paušalce najviše brine je činjenica da postoji niz nelogičnosti koje su vladajući složili u pravilnicima početkom pandemije, a iste nisu kasnije prilagodili, ni promijenili. Neki od njih su dobili primanja s kasnim uplatama, neki moraju vraćati potporu na temelju pada prometa, većina njih nema stalna primanja, a svi misle isto: "Kako da platimo i vratimo potporu ako nemamo lipe u džepu zbog cijele situacije?"
Facebook grupa Paušalni obrtnici puna je nezadovoljnih obrtnika:
Za mišljenje o cijeloj situaciji, pravima obrtnika i mogućoj
odgodi i/ili neplaćanju povrata sredstava pitali
smo Hrvatsku obrtničku komoru
čiji odgovor prenosimo u cijelosti:
"U korištenje Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima
pogođenima koronavirusom (COVID-19) HZZ-a od mjeseca ožujka
uključeni su obrtnici koji porez na dohodak plaćaju prema
poslovnim knjigama, kao i obrtnici koji porez plaćaju u paušalnom
iznosu, samostalne djelatnosti te trgovačka društva i djelomično
udruge prema istim kriterijima. Bitno je naglasiti da su svi
obrtnici koji su zadovoljili propisane kriterije bili u
mogućnosti ostvariti pravo na isplatu mjere HZZ-a, bez obveze
vraćanja sredstava. Uz zahtjev za potporu bila je
propisana obveza priložiti dokaz o padu prihoda
u obliku tablice s podacima o mjesečnim prihodima ostvarenim u
ovoj, u odnosu na proteklu godinu dok za obrtnike koji ne posluju
duže od dvanaest mjeseci bilo je potrebno napraviti usporedbu
prihoda sa mjesecom veljača. Obrtnici koji nisu mogli
raditi zbog zabrane obavljanja djelatnosti odlukom Stožera CZ RH
nisu bili u obvezi prilagati dokaz o padu prihoda.
Hrvatska obrtnička komora kroz cijelo razdoblje koronakrize predlagala je i zahtijevala izmjene mjera, kako bi bile bolje prilagođene potrebama obrtnika. Tako su u potpore uvršteni sezonski obrtnici, a usvojena je i mjera za mikropoduzetnike. Jedan od posljednjih zahtjeva odnosi se na prijedlog povećanja iznosa potpore za mikropoduzetnike i za snižavanje kriterija pada prihoda sa 50% na 20% (trenutno za mjesec srpanj i nadalje), kao što je bilo od početka provedbe mjera", rekli su iz HOK-a.
Paušalci smatraju da oni s "nula primanja" ne bi trebali vraćati potpore temeljem tablice pada prihoda jer su prihodi paušalnih obrtnika fluktuirajući i posve je moguće da u nekim mjesecima uopće nemaju prihoda, a u drugim mjesecima, pak, prihodi stižu i ranije od očekivanog.
Smatraju da kao kriterij vraćanja sredstava vladajući nisu trebali staviti pad prihoda nego nemogućnost zarađivanja. Država se, međutim, vjerojatno neće složiti.
