Više od 5000 građana starijih od 65 godina koje nisu stekle 15 godina staža dosad se prijavilo za isplatu nacionalne naknade za starije osobe. To je svega četvrtina od broja korisnika koji je predvidio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. No, iako su prijave tek počele, već su se pojavili određeni problemi.
Naime, realna potreba za ovom vrstom pomoći je daleko veća od pretpostavki HZMO-a, za to je kriv prestrogo postavljen dohodovni cenzus, kojim je propisano da primatelji ne smiju imati više od 800 kuna mjesečno po članu kućanstva. Osim toga, imovinski cenzus nije postavljen, pa oni s, primjerice, kućom na moru, mogu zarađivati "na crno" više od propisanih 800 kuna i primati nacionalnu naknadu. Oni koji, pak, primaju socijalnu pomoć to pravo nemaju.
"Od oko 30,1 posto starijih od 65 godina, a čak 50 posto njih ako su samci, potencijalni su kandidati za nacionalnu naknadu za starije osobe, uz uvjet da su imali prebivalište u Hrvatskoj najmanje 20 godina. Kako je riječ o nečemu što se pogrešno smatra mirovinom, stvorile su se brojne zabune u javnosti. Ipak, na inzistiranje umirovljeničkih udruga, promijenjen je naziv ove potpore te se prihvatilo da nema imovinskog cenzusa kako su zahtijevali mnogi 'dobronamjerni' ugledni znanstvenici. Također, specifičnost je ove naknade da će se automatski usklađivati prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, što je čini prvom socijalnom potporom koja će pratiti inflaciju", pojasnila je u Glasu umirovljenika predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
Ne znaju za svoja prava
No, Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava na još dva problema vezana uz ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, ali i druga prava koja se tiču umirovljenika. Naime, na tisuće nepismenih, neinformiranih, prometno i komunikacijski odsječenih starijih sugrađana za mnoga svoja prava niti ne znaju, a ispunjavanje i slanje prijava bez tuđe pomoći za njih je nemoguća misija, ali i opasnost od prijevare.
Problematičan je izostanak ozbiljne kampanje kojom bi se starije osobe u ruralnim i teško pristupačnim krajevima bez struje i telefona uputilo u njihova prava. Petrović upozorava da je sustav socijalne skrbi trebao organizirati zasebnu kampanju informiranja o nacionalnoj naknadi i organizirati im prijave. "Kako i s kojim novcem i prijevoznim sredstvom da oni podnesu svoj zahtjev? Da se, ironije li, prijave na e-građanina ili elektroničkom poštom?", sumira Petrović problematiku oko prijava.
A isplate poštom?
Predsjednica SUH-a naglašava kako je do polovine ovog mjeseca, uglavnom poštom, stiglo oko 5500 prijava za nacionalnu naknadu. Smatra da bi se "uz ozbiljniji napor svih institucija", do kraja godine moglo doseći očekivanih 19.700 prijava. "Drugi problem je što uporno i neshvatljivo ministar Josip Aladrović odbija donijeti odluku o mogućnosti isplate nacionalnih naknada putem pošte, već inzistira da se podiže u bankama. Nevjerojatno i tužno", zaključuje Petrović.
