"Neodgovorno je da pacijentima utjerujemo strah, vjerujem da će danas svi zvati svoje liječnike da vide hoće li im biti dostupna terapija, rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldou emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govoreći o dugu veledrogerijama i mogućoj nestašici lijekova.
Soldo poručuje da se svi trebaju sabrati i prestati ljudima slati poruke da neće za njih imati Ustavom zagarantiranu zdravstvenu zaštitu.
'Odgovoran je onaj tko vodi sustav'
"To im sigurno smanjuje povjerenje u državu i izaziva strah. Nije mi dobra ta komunikacija s preuzimanjem stanja onakvim kakav je. Moramo biti svjesni da dugovi postoje i da se problem mora riješiti. U svakom dijelu stvari možemo popraviti, ali čini mi se da vremena imamo sve manje. Bez neke brze financijske injekcije u sustav to se ne može riješiti", rekla je Soldo dodajući da bi krizno financiranje bilo dobro rješenje", rekla je Soldo.
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić istaknuo je kako HZZO uredno isplaćuje limite bolnicama.
"Bolnice su te koje ugovaraju dobavu lijekova, plaćanje i neplaćanje, za to je odgovoran onaj tko vodi sustav", rekao je.
'Od 2017. godine dug je udvostručen'
Diana Percač iz HUP-ove koordinacije veledrogerija kaže da je od osnivanja te koordinacije 2017. godine do danas dug udvostručen. Rekla je kako od pojave pandemije koordinacija intenzivno komunicira s ministarstvom financija i upozorava na sve težu situaciju.
"Eskalirala je s pojavom pandemije, dugovi su počeli rasti. Upozoravali smo, a ne prijetili, apelirali na rješenje jer veledrogerije to ne mogu više izdržati. Mi smo došli do granice svojih izdržljivosti, a ovo je nažalost jedna od posljedica, rekla je Percač.
'Potrebno je krizno financiranje'
Ravnatelj županijske bolnice Čakovec Tomislav Novinščak umiruje građane. Poručio je da lijekovi koji su u ovom trenutku teško dostupni postoje u zalihama bolničkih odjela i ljekarnama.
"Velika je zabrinutost među ravnateljima ako se ovo nastavi. Neka mi nitko ne zamjeri, nije odgovornost na ravnatelju bolnice. Ustavno pravo definirano je s čak tri članka - pravo na život, pravo na zdravstvenu skrb i pravo na siguran i zdrav život. Lijekovi, potrošni medicinski materijal trebaju neometano doći do pacijenta. Više mjeseci govorim da je potrebno krizno financiranje. Puno se spominjalo da je problem rashodovna strana, ne slažem se s tim, mislim da je prihodovna strana jer kao bolnica imamo daleko manje prihoda zbog ovih kriza, a isto tako imamo ogromna milijunska potraživanja koja ne može naplatiti", rekao je Novinščak.
