Ministarstvo poljoprivrede namjerava krenuti u izradu novog Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG), kako bi se točno definiralo što je to OPG te kako bi se uredila pravila i definiralo tko su i što aktivni poljoprivrednici koji se stvarno bave poljoprivredom i pridonose takvoj proizvodnji.
Na temelju toga imat će pravo ostvariti pravo na potporu; bilo kroz izravna plaćanja (poticaji) ili kroz brojne mjere Programa ruralnog razvoja.
Prema neslužbenoj potvrdi iz Ministarstva ovaj bi Zakon mogao biti u Saboru izglasan već do ljeta ove godine, piše Ja Trgovac.
Prema podacima Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na početku 2017. godine u Hrvatskoj je bilo registirano 165.139 OPG-ova što je za 20.561 manje nego što ih je bilo u početkom 2013. godine kada ih je bilo registrirano ukupno 185.700, a u jednom trenutku Ministarstvo poljoprivrede baratalo je podacima o čak oko 230.000 OPG-ova.
U godinu dana njihov broj smanjen je za 5624, a najviše ih se, prema podacima Agencije, ugasilo tijekom 2015. godine kada je, zbog primjene novih pravila Zajedničke poljoprivredne politike i novog sustava potpora, broj smanjen za 13.748.
Novi sustav
Novi sustav izravnih potpora za programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike EU-a do 2020. godine te Programa ruralnog razvoja, koji je otvorio brojne mogućnosti za povlaćenje novca, utjecao je na masovno gašenje OPG-ova.
“Razlozi smanjenja njihova broja su među ostalim i poduzete aktivnosti u cilju ažuriranja podataka u Upisniku poljoprivrednika. Npr. ispis umrlih osoba, ispis poljoprivrednika koji ne zadovoljavaju propisane uvjete (poljoprivrednici koji ne posjeduju poljoprivredne resurse) i ispis poljoprivrednika koji nisu izvršili upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD-u”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Cijepanje zbog više novca
Iako je tijekom 2015. i 2016. godine došlo do gašenje brojnih OPG-ova koji se nisu bavili poljoprivredom, nova EU pravila za izravne potpore, a posebice za povlaćenje novca iz EU fondova utjecale su i na pojavu novog trenda – masovnog cijepanja OPG-ova i formiranja novih unutar iste obitelji, kako bi se u okvirima zakonskih mogućnosti i pravila prijave za EU fondove izvuklo više novca. Zakon to ne zabranjuje, no činjenica je da se tako na neki način stvaraju „umjetni uvjeti“ i privid poljoprivredne proizvodnje, a s ciljem uzimanja novca iz fondova Europske unije.
Prema podacima koje je nedavno iznio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, u Hrvatskoj je samo tijekom 2015. registrirano i u raspodjelu potpora uključeno 10.348 novih poljoprivrednih gospodarstava te je u sustav izravnih plaćanja uključeno i 124.568 novih hektara poljoprivrednog zemljišta. Nekolicina mladih poljoprivrednika proteklih dana ističu kako je na selo u posljednje dvije godine došlo do tog novog negativnog trenda da se OPG-ovi prebacuju na supruge, djecu, rođake mlađe od 40 godina ne bi li ostvarili pravo na potpore za mlade poljoprivrednike koje iznose čak 50.000 eura.
Paradoks mladih poljoprivrednika
Marijan Balić, proizvođač češnjaka iz Ilače, je tako na nedavno održanom okruglom stolu u organizaciji Agrobiz.hr-a rekao kako on primjerice ne ispunjava uvjete za Mjeru za mlade poljoprivednike iako ima 31 godinu.
“To je jedna od najvećih nelogičnosti. Ne ispunjavam uvjete jer se bavim poljoprivredom već više od osam godina, a po hrvatskoj definiciji mladog poljoprivrednika ispada da sam ja prerano ušao u taj posao jer uvjete ispunjavaju oni koji su se poljoprivredom počeli baviti u posljednjih 18 mjeseci, što je totalno nelogično”.
Kako kaže Balić, iz tog razloga je na terenu došlo do masovnog umjetnog osnivaju novih OPG-ova na način da otac primjerice prepiše zemlju na djecu te djeca osnivaju po nekoliko OPG-ova s namjerom da se prijave na natječaj i povuku 50.000 eura.
Sve ove nelogičnosti trebao bi ispraviti novi zakon o OPG-ovima, koji je ministar Tolušić najavio, a njegova je izrada, kako nam je potvrđeno, već krenula.
