S jedne strane Hrvatske pozitivna priča, s druge neshvatljivi paradoks proizvodnje.
Hrvatska svinja iznimne je kvalitete, no ne proizvodimo je dovoljno ni za svoje potrebe. Istodobno, rekorderi smo u uvozu među članicama Europske unije. A nije da nemamo mogućnosti slavonski svinjci su sve prazniji.
Vlado iz Selaca Đakovačkih puno je novca uložio u uzgoj svinja. Iako nije bilo lako, svoj posao, kaže, voli, no proizvodi samo 40 posto svog kapaciteta. Mogao bi više, ali nema kome prodati.
"Đakovo, grad u srcu Slavonije nema niti jedan jedini ozbiljan pogon za preradu svinjskog mesa. Nemamo kome prodati meso. Naše sve svinje završavaju u kamionu. I to vam je takozvana 'kamionska industrija'. U Slavoniji se sve prodaje ispod cijene, idu na kamione 200 km dalje od Slavonije i tamo vrijedi kao zlato. Mi se ovdje naradimo za sitno", rekao je uzgajivač svinja Vlado Tančik.
Pa Hrvatska nema dovoljno svinjetine ni za sebe. U Hrvatskoj se protekle godine zaklalo 800.000 svinja, a pojelo se 2.400.000. Što znači, Hrvatska proizvodi samo trećinu svojih potreba.
Ostalo se nadomješta iz uvoza. A u Hrvatskoj gospodarskoj komori upozoravaju, Hrvatska je rekorder Europske unije u novcu potrošenom za uvoz svinjskog mesa.
"Ovoga trenutka, hrvatska je s 197 milijuna eura jedan od najvećih uvoznika svinjskog mesa kao članica EU. I ovoga trenutka cijene su izuzetno niske. One se kreću od 7,5 do 8 kuna", ističe Ernest Nad, Voditelj odsjeka poljoprivrede HGK.
Osim na niske cijene otkupa, u savezu uzgajivača svinja govore, cijeli sustav u svinjogojstvu pun je problema.
"Veliki rokovi plaćanja za isporučene svinje, čak i ne plaćanje isporučenih svinja. Pitanje visokog PDV-a, neuređeno tržište, nema tržnog reda", rekao je Goran Jančo, predsjednik Saveza uzgajivača svinja.
Pa uz takvu klimu, teško se može očekivati da će se mladi odlučiti za rizičan posao svinjogojstva, iako Hrvatska itekako ima kapaciteta barem hraniti samu sebe.
