Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, zbog čijeg kašnjenja su Hrvatskoj prijetile sankcije EU, a kojim se, uz ostalo, e-cigarete izjednačuju s ostalim duhanskim proizvodima te se zabranjuje njihova uporaba na mjestima gdje je zabranjeno pušenje.
Predstavljajući ovaj zakonski prijedlog, ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako su konačno uspjeli pripremiti ovaj prijedlog, kojim se usklađuje domaće zakonodavstvo s pravnim pravilima EU.
Ovim se zakonskim prijedlogom, pojasnio je Kujundžić, zabranjuje stavljanje na tržište duhanskih proizvoda sa svojstvenom aromom, uvodi novi način označavanja duhanskih proizvoda u obliku kombiniranih zdravstvenih upozorenja, odnosno slika s tekstualnim porukama i podatcima o prestanku pušenja te o štetnosti duhanskih proizvoda.
Uvodi se i obveza izvješćivanja o sastojcima duhanskih proizvoda i elektroničkih cigareta u standardiziranom elektroničkom oblik, a jedinična pakiranja morat će sadržavati oznaku s jedinstvenom identifikacijom.
Značajnija novost u ovom zakonskom prijedlogu je da se ujednačava postupanje prema e-cigareta i spremnicima koji sadrže nikotin s ostalim duhanskim proizvodima, uvodi se definicija novog proizvoda koji ne pripada poznatim skupinama i na tržište je stavljen nakon 19. svibnja 2014. godine.
Također predlaže se i zabrana pušenja i konzumiranja svih vrsta e-cigareta u prostorima u kojima pušenje nije dopušteno, a na e-cigarete se proširuje i zabrana oglašavanja i sponzoriranja duhanskih proizvoda, kao i zabrana izlaganja na prodajnim mjestima.
U obrazloženju ovog zakonskog prijedloga navedeni su podatci da od posljedica pušenja u Hrvatskoj svake godine umire više od 9 tisuća osoba, odnosno svaka peta umrla osoba umrla je od posljedica pušenja.
U Hrvatskoj puši oko 38 posto muškaraca i 33 posto žena
Prema istraživanju Instituta Ivo Pilar, u Hrvatskoj puši oko 38 posto muškaraca i 33 posto žena u dobi od 15 do 64 godine, a na bolesti povezane s pušenjem godišnje se izdvaja više od 1,5 milijardi kuna iz zdravstvenog budžeta.
Odlukom Vlade pokrenuti su i postupci pregovaranja o sklapanju kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama i za djelatnost socijalne skrbi, kao i granskog Kolektivnog ugovora (KU) za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna.
Donesena je i o odluka o osnivanju Vladinog povjerenstva za osobe s invaliditetom. Na čelu povjerenstva bit će državni tajnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a imat će 38 članova iz tijela koja u svom djelokrugu, odnosno nadležnosti imaju poslove u vezi sa zaštitom osoba s invaliditetom i ostvarivanja njihovih prava te provode aktivnosti iz Nacionalne strategije za osobe s invaliditetom.
