"Zdrav je jer jede puno ribe i povrća na lešo", rečenica je koju smo često čuli, a asocira uglavnom na Dalmatince. No, prema novim istraživanjima, upravo se Dalmatinci po pitanju debljine izjednačavaju sa Slavoncima, poznatima po teškoj hrani.
Da istraživanja imaju svoju podlogu potvrđuje nutricionista Eva Pavić, savjetnica ravnatelja za prehranu Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Kaže da ljudi iz jadranskoga podneblja sve više konzumiraju hranu iz restorana brze prehrane i pekarnica. Također, objašnjava Pavić u razgovoru za Glas Slavonije, cijena ribe mnogim je Dalmatincima nepristupačna, pa je i to jedan od razloga što se na jugu sve lošije jede.
Kako se čini, Slavoncima je bilo bolje dok su jeli svinjsku mast i svinjetinu te više fizički radili, nego sad kad su hranu zamijenili nezdravim uljima, a smanjili kretanje.
Dvadesetpetogodišnji Stipo Babić iz Opuzena kaže da samo jednom tjedno konzumira ribu. Pretežno jede meso, krumpir i ostalu hranu jednostavniju za pripremu, a razlog njegove pretilosti je i u činjenici da kao bankarski službenik osam sati dnevno sjedi.
"Ako mi ova 144 kilograma budu predstavljala problem, mislim da ću se preorijentirati u prehrani, a svakako smatram da bi mi fizički posao, za razliku od ovoga, na kojem sjedim, smanjio kilažu", priznaje Babić.
Marijo Jurković iz Metkovića visok je gotovo dva metra i ima 148 kilograma. Iako za sebe kaže da se hrani, uvjetno rečeno, siromašnije nego mnogi ondje, smatra da genetski uzrok, uz polusjedeći posao, ali i prehrana, uzrokuju njegovo trenutno fizičko stanje. Priznaje također da će rado pojesti burek ili nešto drugo nabrzinu.
Darinka Papković, s Odjela za prehranu i dijetetiku u Kliničkom bolničkom centru Split, kaže da je čak jedan do tri posto pretilih na tisuću pacijenata zabrinjavajući postotak. Kao razlog navodi to da kućanstva sve češće odustaju od konzumacije bijele ribe i umjesto nje jedu meso, krumpir i tijesto, što je također nemediteranska hrana. Iz toga proizlazi da sve češća pretilost kod Dalmatinaca ima financijske korijene.
Prethodni članci:
arti-201011010040006 arti-201007290377006 arti-201008070055006
