To se nije dogodilo ni kad je 1. siječnja 2013. na snagu stupila izmjena Zakona o PDV-u, kojim je napuštena nulta stopa PDV-a.
Jasno je zašto je poskupljenje kruha pogrešan potez. Naime, pekarska industrija, uz nikad nižu otkupnu cijenu pšenice te najavu jeftinijih proizvodnih energenata, bilježi profit koji ostavlja dovoljno prostora čak i za smanjenje cijene proizvoda iz tog sektora. U takvoj situaciji, zaključuje se, treba biti jako hrabar, ali i drzak, da bi se povećanjem cijene kruha udarilo na često tanak obiteljski budžet.
Iz HGK - Županijske komore Osijek mišljenja su kako povećanje PDV-a na kruh pekari trebaju gledati s pozicije cjelokupne najavljene porezne reforme.
Poskupljenje nije nužno
"Cjelovita porezna reforma pruža mogućnost pekarskoj industriji na svim razinama za kompenzaciju eventualnog gubitka dobiti povećanjem PDV-a. Prije svega kroz benefite koje će imati u sektoru poreza na dobiti. Tako da bismo potencijalno poskupljenje kruha službeno ocijenili kao 'ne nužno', posebice ako uzmemo u obzir da na cijenu kruha nisu značajnije utjecale ni mnogo veće promjene koje su izravno pogađale pekare poput, primjerice, oscilacija u cijeni nafte", komentirao je predsjednik županijskog HGK-a Zoran Kovačević.
Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje oštro osuđuje bilo kakvo poskupljenje kruha te tvrde da bi, kad bi pekarska industrija bila poštena, kruh na policama već danas trebao biti jeftiniji za 15 posto.
'Nema nikakvog razloga za poskupljenje kruha na temelju povećanja PDV-a. Trenutačna cijena kruha koji građani kupuju formirana je kada se kilogram pšenice cijenio između 1,20 i 1,40 kuna, a ove se godine otkupljivala za samo 0,75 kuna. Dakle, kruh treba pojeftiniti, nikako drukčije', kazao je Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice.
Jeftinije ga je napraviti kod kuće
Udruga za zaštitu potrošača 'Potrošački forum' smatra kako do poskupljenja kruha ne bi trebalo doći te kako bi pekarska industrija trebala uzeti u obzir činjenicu da je kruh bazična namirnica koja se svakodnevno koristi i za koju se pokazalo kako ju je u kućnoj radinosti jeftinije napraviti nego je svakodnevno kupovati.
Primjerice, u kućnoj se radinosti od brašna kupljenog u maloprodaji može napraviti dvostruko jeftiniji kruh. Od kilograma brašna dobije se 1,5 kilograma kruha, odnosno dvije štruce. Naime, kilogram brašna stoji oko 3,5 kuna ako kupujete pakiranje od pet kilograma, a 700 grama kruha je oko sedam kuna. Na pečenje se potroši struje za oko dvije kune, malo vode i soli. Kruh koji napravite sami, po štruci (750 grama) na ovaj način košta oko tri kune. Ako se jedna štruca jede dva dana, godišnja je ušteda čak 700 kuna.
'Svako poskupljenje osnovnih namirnica poput kruha koji je svakodnevno na stolovima svih građana, posebice onih najsiromašnijih, veliki je problem i udar je na džepove građana. Stoga bi i ovo najavljeno poskupljenje bilo loše. Posljednjih godina mnogi su se građani u potrazi za uštedom okrenuli kupnji aparata za pečenje kruha i pečenju kruha u vlastitom domu. Ako se njima to isplati, a za kupnju kruha koriste brašno iz maloprodaje, bez obzira na povećanje PDV-a, ne znamo koja bi zapravo bila njihova osnova za poskupljenje kruha', rekla je Mira Brumerček-Lukačević iz Potrošačkog foruma.
