Nakon što je zagrebačka žičara u vikendu 20. i 21. siječnja oborila sve rekorde posjećenosti kada se 25.000 ljudi njome prevezlo jer je grad odlučio da bude besplatna i jer je hrvatsku metropolu zabijelio svježe napadao snijeg, oglasio se i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Gradonačelnik je objasnio zbog čega je odlučeno da prijevoz žičarom bude besplatan prošlog vikenda. Želio se spriječiti prometni kolaps, a odluka je, objašnjava, naišla na dosad neviđen odjek i građani su zaista poslušali preporuke.
"Mogu najaviti da će u tjednu školskih praznika u veljači, to su dva vikenda, od 17. do 25. veljače, žičara isto biti besplatna za sve posjetitelje. Htjeli bismo tako poticati građane da što više koriste žičaru, a što manje automobile", kaže gradonačelnik.
Međutim, pitanje je kako najskuplja žičara na svijetu uopće može poslovati da bude isplativa gradu.
Koliko bi trebalo da postane isplativa?
Već dan kasnije, nakon rekordnog vikenda, karte više nisu bile besplatne i u ponedjeljak su se stvari vratile u normalu. Gužvi više nije bilo, gondole su bile poluprazne, a karte od devet eura za Zagrepčane, odnosno 16 eura za sve ostale, i dalje su prejeftine da bi žičara poslovala pozitivno. Štoviše, cijelu godinu, gotovo svaki vikend trebala bi biti gužva kao što je bilo ovog besplatnog vikenda da žičara bude na nuli.
"Mi smo u 2023. godini prodali oko 206 tisuća karata, međutim, prema određenim analizama, kako bismo bili na nuli ili financijski isplativi, trebalo bi četiri do pet puta više karata prodati godišnje", kaže Domagoj Zeba, glasnogovornik ZET-a dodajući da je ta brojka, s obzirom na broj građana, teško ostvariva.
Kako smo uopće sagradili žičaru koja je toliko neisplativa?
Bivšem gradonačelniku Milanu Bandiću snilo se da na zagrebačkoj gori, koja nije dovoljno visoka da bude veliko skijalište, sagradi najskuplju žičaru na svijetu. Pod sumnjivim okolnostima potrošeno je preko 100 milijuna eura i sada imamo megalomansko izdanje koje ćemo otplaćivati još najmanje deset godina. Žičara se utapa u minusima, a kako privući ljude, pitanje je od velikog značaja za gradski proračun.
Samo ugostitelji, ništa drugo
Austrija i Slovenija, primjerice, svoje goste privlače bogatim popratnim sadržajem, od adrenalinskih i tematskih parkova do biciklističkih utrka, downhill staza i bogatog kulturnog programa. Sve to u ovom trenutku Sljemenu nedostaje.
"Samo ugostiteljski sadržaji, a nema ničeg drugog", kaže Marijan iz Zagreba. "Žao mi je što se više ne koristi downhill, to bi bio velik biznis preko ljeta."
Bilo je planova da se Sljeme oživi, ali zapelo bi već na prvom koraku. A puno toga se može napraviti bez velike gradnje i sječe šuma. U Gradu najavljuju velike projekte jer bez pametnih projekata, žičara će ostati rupa bez dna, a Sljeme gužve vidjeti samo uz besplatan prijevoz.
POGLEDAJTE VIDEO: Gužve samo uz besplatan prijevoz
