Ovog vikenda u Supetru na Braču četvero je mladih sezonskih radnika iz Slavonije i Varaždina, a skupa s njima i brački vatrogasac koji ih je pokušao zaštiti, premlaćeno uz povike "Di su Srbi?". U ponedjeljak je preminuo vijećnik SDSS-a iz Kastva, pretučen prije mjesec i pol dana u Rijeci. O nemilim događajima iz Hrvatske te o toleranciji nasilja piše Deutsche Welle.
Premda je Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, odmah najavila ukidanje financiranja i zabranila održavanje tzv. Torcida kupa jer su napadači očito bili pripadnici ove navijačke skupine, i dalje izostaje reakcija ključnih političkih aktera koji i dalje šute, baš kao što se nisu ni osvrnuli na hajku kojoj su posljednjih dana bili izloženi i strani novinari/mediji.
'Ne bi se štel zamjeriti' atmosfera
Riječ je o opasnoj politici nezamjeranja i filozofije života koja se svodi na zagrebačku uzrečicu "Ne bi se štel zameriti". Kako za Deutsche Welle ističe psihologinja dr. Mirjana Krizmanić, upravo ta uzrečica karakterizira odnos hrvatskih građana i većine političara prema stanju u zemlji i pojavama, s kojima se većina zapravo ne slaže niti ih podržava, ali ne želi niti javno iskazati vlastiti stav.
"Jedna od mana Hrvata je ta filozofija života sažeta u zagrebačkoj uzrečici 'Ne bi se štel zameriti' koja zapravo govori: imam mišljenje, ali ga ne želim izreći. To je potpuno kriv odnos prema životu i društvu jer ispada da podržavaju loše pojedince i skupine koje štete zajednici, budući da se šutnja najčešće tumači kao odobravanje", ističe dr. Kuzmanić.
U konačnici, zbog takve životne filozofije, svatko može nametati društvu što god hoće, a izostaje konstruktivna rasprava u kojoj će se suprostavljati različita mišljenja o određenoj temi. Izostanak društvenog dijaloga, nedostatak "hrabrih i odvažnih osoba" koje se ne boje javno izreći stav o stvarima i pojavama s kojima ne slažu, ističe Krizmanić, sprečava društvo da se razvija. Načelno ne podržava zabrane izražavanja stavova, ali joj je neprihvatljivo što u Hrvatskoj gotovo uopće nema pravih javnih rasprava ni dijaloga među neistomišljenicima.
Kome se ide niz dlaku?
Posve u skladu s uzrečicom "Ne bi se štel zameriti" ponaša se i državni vrh kad je riječ o osudi pokušaja ustašizacije, šovinističkih premlaćivanja ili slučajeva javnog linča svih onih koji kritički progovaraju o NDH. Posve u skladu sa spomenutom uzrečicom završio je i prošlotjedni pokušaj novinara DW-a da doznaju kakav stav o hajci ekstremno desnih medija i političara na strane medije/novinare ima predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ).
06.04.2019., Knin - Svecana akademija povodom 27.obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeca obrane. Miro Kovac Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Iako je pretendent na poziciju predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i vodi parlamentarni odbor za vanjsku politiku, Kovač je prvo tražio da se "upozna s temom" te zamolio novinare Deutsche Wellea da mu se jave dan kasnije. Drugi dan nije pronašao vremena da odgovori na pitanja, ali je SMS-om zamolio da mu to "ne zamjerimo" , a treći dan više uopće nije odgovarao na pozive. Čini se kako se dr. Kovač "ne bi štel zameriti" Hrvatskom tjedniku i zastupniku Željku Glasnoviću, koji je sa saborske govornice označio dopisnike stranih medija kao hrvatske neprijatelje, piše DW.
Oporba nije osudila Glasnovićev istup
Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović iz SDP-a, stranke čiji su zastupnici skupa s ostalima odšutjeli Glasnovićev grubi verbalni napad na strane dopisnike, u izjavi za Deutsche Welle naglašava kako on sve takve pojave osuđuje, a napose šovinističke napade i obračune s novinarima i medijima. Klisović je jedan od rijetkih SDP-ovaca koji se javno kritički oglašava o hajkama na neistomišljenike, sudjelovao je i u svibanjskom prosvjedu novinara protiv cenzure i stalnog pritiska na novinare i medije.
18.05.2019., Bleiburg, Austrija - Sredisnja komemoracija povodom 74. godisnjice Bleiburske tragedije na Loibaskom polju pored Bleiburga. Photo: Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL
"Opozicija teško može mnogo napraviti i takvim slučajevima, ali mora na to reagirati. Nerijetko sam usamljen u osudi ekstremističkih pojedinaca i skupina, izluđuje me što su hajke na političke neistomišljenike postale normalne i, na neki način, posve prihvaćene u društvu. No, za to je kriva prvenstveno Plenkovićeva vlada koja uopće ne reagira na napade kakav je bila potjernica za austrijskim i njemačkim novinarima koji su kritički izvještavali o komemoraciji na Bleiburgu", kazao je Klisović.
'Još smo debeli Balkan'
Napominje da su, osim vlasti, problem i mediji, pogotovo televizije koje rijetko izvještavaju ili problematiziraju napade na neistomišljenike kakav je bio nasrtaj na strane dopisnike. Klisović kaže da smo svi odgovorni za to što je hrvatsko društvo umrtvljeno i otupjelo na rušenje demokratskih standarda, vlast najviše.
"Prije šest godina primljeni smo u Europsku uniju, ali Europa još nije ušla u Hrvatsku, još smo debeli Balkan i to se hitno mora mijenjati. Vlada to ne čini, okreće glavu od pokušaja revizije antifašističke prošlosti, ali baš zato u borbu za europske demokratske standarde moraju ući oporba, mediji i civilno društvo i dići svoj glas te jače pritisnuti vladu jer je ovakva situacija neodrživa", zaključio je Klisović.
