Samo tri mjeseca nakon što je donesena odluka o kratkoročnom kreditu od 400 milijuna kuna kako bi se premostile "financijske dubioze" u proračunu, Grad Zagreb već ulazi u novo zaduženje od 326,5 milijuna kuna.
Kako je navedeno u materijalima koji idu na sljedeću sjednicu Gradske skupštine 28. listopada, Grad Zagreb će se dugoročno zadužiti kod kluba banaka koji čine Zagrebačka banka, Erste&Steiermärkische bank, Privredna i OTP banka, uz godišnju kamatu od 1,9 posto. Novac sjeda do kraja ove godine, a otplata kreće nakon dvije godine počeka kroz pet godina u 10 jednakih polugodišnjih rata.
Riječ je o sredstvima koja su planirana u proračunu za ovu godinu i to za za gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Sredstva bi, kako je navedeno u obrazloženju, trebala biti iskorištena na sljedeće kapitalne projekte i programe:
- Ustanove kulture u iznosu od 27.730.100,00 kuna
- Objekti predškolskih ustanova u iznosu od 16.941.300,00
kuna
- Školski objekti u iznosu od 97.637.550,00 kuna
- Zdravstveni objekti u iznosu od 21.081.000,00 kuna
- Sportski objekti u iznosu od 14.453.250,00 kuna
- Objekti socijalne skrbi u iznosu od 9.651.100,00 kuna
- Gradnja nerazvrstanih cesta u iznosu od 95.065.700,00
- Novosagrađeni odgojno-obrazovni objekti u iznosu od
43.940.000,00 kune
Nova vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem u srpnju je pak donijela odluku o kratkoročnom kreditu od 400 milijuna kuna koji je poslužio za trenutno rješavanje problema likvidnosti i očitog raskoraka između priljeva prihoda i obaveza koje su stigle na naplatu. Na potonje je, kako je obrazloženo, uvelike utjecao i potres, odnosno brojna oštećenja objekata javne namjene kojima je potrebna sanacija, no Tomašević tvrdi kako su dubioze nastale i zbog "makinacija" bivše vlasti Milana Bandića koja je u izbornoj godini svašta planirala na papiru - primjerice prihode od prodaje zemljišta Gredelja, Zagrepčanke i Paromlina, ali to zapravo nije bilo ni blizu realizaciji.
Financijski kosturi ispadaju
„Nedostatak prihoda vezano za prodaju tri velika zemljišta, pokrit ćemo s nešto većim poreznim prihodima, novim prihodima iz Fonda solidarnosti, odgodom vraćanja pozajmice koju ju prošla vlast digla od države te kratkoročnim zaduženjem kojeg smo imali u srpnju. Time ćemo balansirati ovaj proračun“, objasnio je gradonačelnik Tomašević u rujnu.
Očito i dalje nedovoljno. Koliko će biti dovoljno ovih 400 milijuna kuna ostaje vidjeti. No, s obzirom na niske kamatne stope i dostupnost novca na tržištu, gradska vlast sklonija je tom rješenju nego poskupljivanju usluga. Bar za sada.
Međutim, problem za Tomaševića je i što financijski kosturi bivše vlasti ispadaju iz ormara non-stop. Tako je i u utorak gradonačelnik otkrio kako je zaštitarska tvrtka Bilić-Erić danonoćno čuvala 85 praznih stanova i poslovnih prostora u gradskom vlasništvu kako netko ne bi u njih provalio. Ali, po astronomskoj cijeni. Samo za sedam mjeseci ove godine te su usluge porezni obveznici platili gotovo 27 milijuna kuna.
Prema prijedlogu izvršenja proračuna za prvu polovicu ove godine koji također ide na iduću sjednicu Gradske skupštine, prihodi Grada ostvareni su u iznosu od 6.138.731.997,55 kuna što je 43,74% od planiranog godišnjeg iznosa. Rashodi su izvršeni u iznosu od 6.052.339.435,19 kune, što je 43,12% planiranog godišnjeg iznosa.
