Prema stanju na dan 30. studenoga 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba s 933,12 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske županije s 803,44 tisuće te Splitsko-dalmatinske županije sa 732,17 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji (309,55 tisuća kuna). Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 581,15 tisuća kuna, što je gotovo isto kao prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 581,38 tisuća kuna.
Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 6988, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s 5447 i građevinarstvo s 4083 blokirana poslovna subjekta. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u poslovanju nekretninama (2,7 milijuna kuna po dužniku) i poslovni subjekti u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2,1 milijun kuna po dužniku). Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo, 4,5 milijardi kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i na poslovne subjekte iz područja građevinarstva s 3,4 milijardi kuna duga.
