Iako Zakon o obrani daje apsolutno pravo ministru obrane i Vladi da u mirnodopskim uvjetima koristi vojsku kako i kada im to odgovara – bez ikakve obaveze da o tome uopce informiraju predsjednicu Republike, kao Ustavom definiranu vrhovnu zapovjednicu Oruzanih snaga – ona moze poslati Zakon na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i istodobno zatraziti privremenu mjeru obustave njegove primjene.

Pri tome bi se lako moglo dogoditi da Ustavni sud pojedine odredbe Zakona, koji je donesen u ljeto 2013. godine i uz protivljenje tadasnjeg predsjednika Ive Josipovica, doista ocijeni neustavnima, pise Slobodna Dalmacija .

Vodeci hrvatski ustavnopravni strucnjak prof. dr. Branko Smerdel upozorava da postojeca situacija potencijalno nije nimalo bezazlena.

"U Ustavu pise jedno, a u Zakonu drugo. Po tome, u pravu su i predsjednica Republike i ministar obrane Ante Kotromanovic. No, pitanje je jesu li zakoni iz 2013. godine, Zakon o obrani i Zakon o Oruzanim snagama, u skladu s Ustavom", kaze prof. dr. Smerdel, koji inzistira na tome da je Ustav uvijek visi akt od zakona.

Smanjene ovlasti predsjednika

On, takoder, podsjeca na to da je Zakon o obrani vec dvije godine na snazi, te da nitko u tom razdoblju nije pokrenuo pitanje njegove ustavnosti.

Bivsi je predsjednik Republike Ivo Josipovic u proljece 2013. godine negodovao kad je vidio tadasnji Prijedlog zakona o obrani. Bio je uvjeren da Milanoviceva Vlada zeli razvlastiti predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika. U natezanju koje se u mjesecima koji su uslijedili odvijalo izmedu Pantovcaka i MORH-a neke su formulacije ublazene, i to upravo pod prijetnjom upucivanja na ocjenu ustavnosti Zakona Ustavnom sudu. Ipak, i takav kompromisni prijedlog smanjio je ovlasti predsjednika Republike kad je u pitanju koristenje vojske u mirnodopskim uvjetima.