Iako Zakon o obrani daje apsolutno pravo ministru obrane i Vladi da u mirnodopskim uvjetima koristi vojsku kako i kada im to odgovara – bez ikakve obaveze da o tome uopce informiraju predsjednicu Republike, kao Ustavom definiranu vrhovnu zapovjednicu Oruzanih snaga – ona moze poslati Zakon na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i istodobno zatraziti privremenu mjeru obustave njegove primjene.
Pri tome bi se lako moglo dogoditi da Ustavni sud pojedine odredbe Zakona, koji je donesen u ljeto 2013. godine i uz protivljenje tadasnjeg predsjednika Ive Josipovica, doista ocijeni neustavnima, pise Slobodna Dalmacija.
Vodeci hrvatski ustavnopravni strucnjak prof. dr. Branko Smerdel upozorava da postojeca situacija potencijalno nije nimalo bezazlena.
"U Ustavu pise jedno, a u Zakonu drugo. Po tome, u pravu su i predsjednica Republike i ministar obrane Ante Kotromanovic. No, pitanje je jesu li zakoni iz 2013. godine, Zakon o obrani i Zakon o Oruzanim snagama, u skladu s Ustavom", kaze prof. dr. Smerdel, koji inzistira na tome da je Ustav uvijek visi akt od zakona.
Smanjene ovlasti predsjednika
On, takoder, podsjeca na to da je Zakon o obrani vec dvije godine na snazi, te da nitko u tom razdoblju nije pokrenuo pitanje njegove ustavnosti.
Bivsi je predsjednik Republike Ivo Josipovic u proljece 2013. godine negodovao kad je vidio tadasnji Prijedlog zakona o obrani. Bio je uvjeren da Milanoviceva Vlada zeli razvlastiti predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika. U natezanju koje se u mjesecima koji su uslijedili odvijalo izmedu Pantovcaka i MORH-a neke su formulacije ublazene, i to upravo pod prijetnjom upucivanja na ocjenu ustavnosti Zakona Ustavnom sudu. Ipak, i takav kompromisni prijedlog smanjio je ovlasti predsjednika Republike kad je u pitanju koristenje vojske u mirnodopskim uvjetima.
