Lani se iz evidencije nezaposlenih posredovanjem državne burze zaposlilo oko 30 tisuća radnika, a državna burza najavljuje 22 sajma poslova u najvećim gradovima kako bi, među ostalim, popularizirala rad u sezoni. Lani je svako peto ponuđeno radno mjesto imalo karakter sezonskog, a tako bi moglo biti i sada. Stalno zaposleni gube radna mjesta, a ugovori se nude ili za rad u sezoni ili na određeno, mjesec ili dva.
Primjerice, među 21 tisuću radnika koji su u prosincu ostali bez posla, 7,5 tisuća dobilo je otkaz kao tehnološki višak, a 13,5 tisuća jer im je istekao ugovor na određeno. Potkraj siječnja 2011. u evidenciji nezaposlenih očekuje se oko 330 tisuća nezaposlenih, a ukupan broj slobodnih radnih mjesta koje tijekom godine tvrtke prijave burzi iznosi 110.000. Potražnja za radnicima tri je puta niža od ponude.
''Anketa među poslodavcima pokazuje da tvrtke uglavnom traže konobare, kuhare, slastičare, sobarice te prodavače'', rekla je Matijana Blašković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nudi se, zapravo, naporan i ne osobito dobro plaćen rad, što je tipično za zemlje koje žive od masovnog turizma.
U turizmu se na djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovine lani zaposlilo oko 48 tisuća radnika, od čega 18.350 radnika sezonaca. Tako bi moglo biti i ove godine, a jači val zapošljavanja u turizmu kreće od uskrsnih praznika.
Poljoprivreda je druga djelatnost koja nudi barem kratkotrajnu priliku za posao i zaradu – nudi se oko 12 tisuća sezonskih ugovora. K tome, oko 5.400 nezaposlenih Hrvata sezonski radi i u Njemačkoj.
Trenutačno oko 83 tisuće nezaposlenih dobiva od države novčanu naknadu, ali iskustvo pokazuje da su za mnoge sezonce, pogotovo u poljoprivredi, ti poslovi tako privremeni da im ne osiguravaju naknadu na burzi kada ostanu bez posla. Da bi je dobili, nezaposleni moraju imati barem devet mjeseci prijavljenog rada u protekla 24 mjeseca.
Vezani članci:
arti-201102060305006 arti-201102140011006
