Hrvatska narodna banka otvorila je vrata građanima. Tijekom četiri dana svi zainteresirani imaju priliku naučiti kako prepoznati krivotvorene novčanice.
A lažnog novca je sve više. I to dvostruko više krivotvorenih novčanica u kunama, dok je lani broj lažnih eura bio 90 posto veći nego godinu prije.
Umjesto u učionici, školski sat u Hrvatskoj narodnoj banci imali su srednjoškolci Trgovačke škole Zagreb. Lekcija - kako prepoznati krivotvoreni novac.
''Saznali su što je to novac, kakvi oblici novca postoje na tržištu i kako mogu prepoznati ono što nije valjano, a može se pronaći na tržištu'', kaže Božica Uroić, profesorica u Trgovačkoj školi Zagreb.
Krivotvorene kune se izrađuje tintnim i laserskim štampačima. Euri se pak naručuju iz Kine putem mračne strane Interneta ili nastaju u ilegalnim tiskarama u susjednim zemljama.
2018. krivotvoreno je 499 novčanica domaće valute, dvostruko više nego preklani, kada su bila 253 takva slučaja. Što se tiče eura, lani je bilo 1488 krivotvorenja, čak 90 posto više u odnosu na 2017. kada su bila 783 slučaja lažnog novca.
Da neka novčanica od 100 kuna nije krivotvorena, ''sa sigurnošću jedino mogu znati forenzičari Hrvatske narodne banke koji su jedini ovlašteni proglasiti neku sumnjivu novčanicu krivotvorenom'', objašnjava Tihomir Mavriček, direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke.
Najpopularnije novčanice za lažiranje su one od 200 kuna i 500 eura.
''Građani mogu najlakše prepoznati radi li se o pravoj novčanici kada je okrenu prema svjetlu i pogledaju vodeni znak, zaštitnu nit i preljevajuću boju'', kaže Mavriček.
Na otvorenim vratima HNB-a građani su mogli obići i glavnu dvoranu nekadašnje Zagrebačke burze za robu i vrednote, a vrata središnje banke Republike Hrvatske otvorena su do četvrtka.
