Koronakriza je u Hrvatskoj prouzročila veliku neizvjesnost na financijskom tržištu. Banke su moratorijima na kredite donekle izašle u susret građanima i poduzetnicima, ali oni koji bi sada htjeli uzeti kredit do njega će teško doći zbog iznimno pooštrenih uvjeta za izdavanje.
Autoprijevoznik Tomislav Kovač u novoj se normalnosti muči s leasingom. Iako nema posla, rate mora otplaćivati, jer moratorij nije dobio. Ako ubrzo ne počne puniti svoju blagajnu, banka će mu uzeti autobuse i tražiti naplatu ostatka novca.
"Tu razliku svega toga snosim ja odnosno moja firma, a budući da firma nema novaca, nema odakle to platiti i sav teret ide meni kao privatnoj osobi i sva moja imovina ide na bubanj", pojasnio je Kovač.
Likvidnost poduzeća uz državne potpore
Poduzetnici se, osim s leasingom, muče i s novim kreditima. Za mnoge od njih jesen će biti poprilično neizvjesna. "Očekujem od banaka da u suradnji s HBOR-om budu agilnije što se tiče rješavanje dodatnih kredita za likvidnost i konačnici da se što više novca investira u gospodarstvo pogotovo u vremenu što slijedi", poručio je za Dnevnik.hrHrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.
Iz udruge banaka, pak, tvrde da su ukupni krediti do kraja svibnja za 17 milijardi kuna veći u odnosu na isto razdoblje lani, čime potkrepljuju svoju tezu da su uvelike pomogli građanima i poduzetnicima. No, i oni na jesen očekuju državnu pomoć, naročito u poslovnom sektoru.
"Nakon završetka turističke sezone i konkretnijih pokazatelja utjecaja pandemije na poslovanje tvrtki, očekuje se povećana potražnja za kreditiranjem poslovnih subjekata. Shodno tome, većina banaka implementirala je dostupne programe u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om, kako bi se uz potporu državnih jamstava osigurala dovoljna likvidnost poduzeća", poručuju iz Hrvatske udruge banaka.
Isključeni bonusi, naknade i drugi prihodi
S druge strane, građanima su uvjeti za dobivanje kredita znatno postroženi. Iz kreditne sposobnosti se isključuju bonusi, prihodi od najma i naknade za prijevoz. Zbog toga je i potražnja za kreditima manja, a guverner Hrvatske narodne banke poručuje kako su učinili sve što su mogli te da bi povratak na razinu prošlogodišnjeg standarda trebalo pričekati.
"Regulatorno smo omogućili bankama da uvedu moratorije za svoje klijente, da to mogu bez penalizacije i bez povećavanja rezervacija na godinu dana. Ali svaka banka odlučuje o roku, ovisno o klijentu. Ako banka ocijeni da je rizik kreditiranja nekoga previsok u smislu da se neće vratiti novci, onda bez obzira na razinu likvidnosti neće davati kredite. Povratak standarda na razinu 2019. godine ne možemo očekivati iduće godine nego tek u 2022. godini“, pojasnio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Financijski savjetnici, pak, poručuju da će se banke u ovoj situaciji ponašati razborito i u skladu sa svojim ekonomskim interesima. "Jedini način da banke budu u stanju zarađivati novce je da naplaćuju kamate od onih koji su od njih uzeli kredit, odnosno da oni koji im plaćaju glavnice kredita budu u stanju te glavnice negdje reinvestirati", zaključio je savjetnik Andrej Grubišić.
