Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski za N1 komentirao je ispriku đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, koji se ispričao žrtvama svećenika Rajčevca, njihovim obiteljima i župljanima župe Sotin, kao i hrvatskoj javnosti jer nije uklonio svećenika iz župe dok su bile istraživane optužbe za seksualno zlostavljanje protiv njega.
Svaki građanin odgovara kad ne prijavi kazneno djelo
Ovdje se razlikuju obični građani i građani koji su odgovorne osobe i saznaju za neke stvari tijekom obavljanja svoje dužnosti. Svaki građanin odgovara kad je počinjeno neko kazneno djelo, a ne prijavi to kazneno djelo i zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno otkrivanje počinitelja.
Crkvene bi osobe još šire i posebno odgovarale od drugih osoba, a izuzeti su članovi obitelji koji znaju za to kazneno djelo iako je tu propisan izuzetak osim kad je djelo počinjeno prema djetetu. Kad je riječ o vjerskim ispovjednicima sve što je pokriveno ispovjednom tajnom oni po zakonu nisu dužni prijavljivati - rekao je profesor kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.
Vatikanski ugovori iznad zakona
Navodi kako je bio član radne skupine za izradu kaznenog zakona i da su htjeli napraviti izuzetak kako ispovjedna tajna ne bi vrijedila kad je riječ o šteti djeteta.
"Skrenuta nam je pozornost iz ministarstva da Hrvatska ima potpisane Vatikanske ugovore u kojima piše da je ispovjedna tajna u svakom slučaju nepovrediva. Pošto je međunarodni ugovor iznad zakona morali smo predvidjeti tu iznimku na vjerske ispovjednike. No, ne znači da su sve osobe u crkvi vjerski ispovjednici. To mora biti osoba kojoj se konkretna osoba ispovjedila i mora štititi samo taj dio ispovijedi", rekao je.
Čim je prijavio, isključio je kazneno djelo
"Što se tiče ovih 14 mjeseci, nadbiskup Đuro Hranić je mogao potencijalno odgovarati za ovo djelo, a kad je prijavio djelo, on je isključio primjene tog kaznenog djela. Što se tiče uništavanja dokaza i utjecaja na svjedoke, on bi odgovarao jedino ako je to sam radio. Nakon što prošlo 14 mjesec, on je to prijavio i isključio svoju kaznenu odgovornost, a sad je drugo pitanje moralna odgovornost. Samim time što je prijavio je isključio svoju kaznenu odgovornost - dodao je.
Maršavelski kaže kako je apostolska nuncijatura pokazala da je biskup Hranić pokrenuo predistragu, no u vatikanskim ugovorima se to ne spominje.
"U ovom segmentu mislim da primat ima naše kazneno pravo. Da je bilo i drugih djela, on je bio dužan i njih prijaviti. No, što se tiče ispovjedne tajne, tu bi trebalo predvidjeti ovu iznimku te bi Hrvatska trebala tražiti reviziju vatikanskih ugovora i dodati ovaj dio 'osim kad je djelo počinjeno na štetu djece ispovjedna tajna nije nepovrediva' i crkva bi time poslala poruku da neće više ni na koji način stajati iza pedofila", zaključio je.
