Nakon britanskog, južnoafričkog i njujorškog u Hrvatskoj se pojavio i češki soj koronavirusa. Iz 70 uzoraka, uglavnom iz Kliničke bolnice Dubrava, stručnjaci su soj izolirali u čak 20% slučajeva. Češka, zemlja u kojoj je nastao, ima najveće žarište u Europskoj uniji. Klinički farmakolog profesor Igor Francetić rekao je za HRT da je to sve normalno te da što duže traje pandemija veća je šansa da će virus mutirati u raznim dijelovima svijeta.
"Treba biti spreman da će ovo sve skupa dugo trajati. No bitno je u kojem segmentu virus mutira, u bitnom koji bi sada dostupna cjepiva učinio nedjelotvornim cjepiva ili u nebitnom dijelu koji neće remetiti učinak cjepiva", dodao je Francetić.
"Postoje podaci da ljudi koji su preboljeli Covid-19 ako se zaraze brazilskim sojem mogu ponovno oboleli. To govori da je virus mutirao u bitnom dijelu u tzv. spike proteinu kojim virus prodire u stanicu čovjeka. Međutim, treba se čuvati ishitrenih zaključaka jer kao što se cjepivo ispituje na 30.000 ljudi, tako treba skupiti dovoljno podataka da bi se potvrdile ove sumnje", objasnio je.
Morat ćemo promijeniti ponašanje
Istaknuo je da se u paničnoj situaciji koja vlada svijetom zbog velikog ekonomskog utjecaja koji pandemija ima na čitavi svijet stvara plodno tlo za prihvaćanje bombastičnih vijesti. "Za britanski soj se zna da lakše prelazi s čovjeka na čovjeka, da je reprodukcijski indeks veliki, ali to je sve daleko još od primjerice reprodukcijskog indeksa za ospice, koji je 18, a za koronaviruis 0,5", rekao je.
Naglasio je kako se čim se negdje prestane cijepiti protiv osica epidemija ospica na tom području razbukta te je, stoga, naglasio važnost cijepljenja. Slaže se s tvrdnjom Svjetske zdravstvene organizacije početkom tjedna koja je poručila kako je nerealno da ćemo se osloboditi Covida-19 do kraja godine.
"Očito ćemo morati promijenit svoje ponašanje idućih godina. Smijali smo se i čudili korejanskim turistima koji su Zagrebom šetali s maskama. To će postati naša svakodnevnica. Još u preko 100 zemalja svijeta nije počeo postupak cijepljenja protiv Covida-19. Vrlo lako se može dogoditi da većina populacija bude zaštićena protiv jednog soja i onda se pojavi soj iz neke države za koju se nije niti znalo da ima epandemiju Covida-19. Vrlo dugo ćemo nositi maske. Preporuka je i američke agencije za kontrolu bolesti da čovjek i nakon cijepljenja treba nositi masku kao i da nije cijepljen", rekao je Francetić.
Strašno promijenjeni životi ljudi
Francetić je rekao da nije čudno da dolazi do opuštanja ljudi. "Sve dugo traje, ovo je strašno priomijenilo naše živote. Ne treba se šaliti i dalje treba nositi maske u kontaktu s drugim ljudima ili naročito u zatvorenom prostoru. Na otvorenom je šansa da se čovjek zarazi koronavirusom značajno manja, ali kad god je prilika treba imati masku. Kad na cesti sretneš nekoga koga nisi vidio pet godina umjesto zagrljaja slijedit će distanca i nedoumica kako da se pozdraviš", naglasio je Francetić.
"Jedina efikasna borba pritiv mutacije virusa je da se pandemija što prije stavi pod kontrolu jer teoretski govoreći da je kod prvog pacijenta riješena infekcija ne bi bilo širenja niti vremena da virus mutira. Što je duže u populaciji to je veća šansa za mutaciju", objasnio je Francetić.
Na pitanje hoćemo li se morati cijepiti svake godine rekao je da zasad nema lijeka. "Preporuka je da se treba cijepiti i nakon preboljelog Covida-19. Italija je odlučila da se stariji mogu cjepiti jednom dozom i ako su preboljeli koronavirus. Cjepiva nema dovoljno, proizvođači su bili previše optimistični kada su najavljivali da primjerice mogu napraviti 800 milijuna doza, no pokazalo se da nije baš tako i da će trebati vremena da se čitav svijet procijepi", rekao je.
Zanemariva razlika u djelotvornosti
Istaknuo je da je najbolje cjepivo ono koje prvo možete dobiti. "Razlika u djelotovornosti cjepiva je zanemariva u odnosu na to da se ne cijepite i da čekate navodno bolje cjepivo ili cjepivo koje ima veći postotak zaštite. Sva ova cjepiva imaju vrlo visok postotak zaštite, naročito ako se usporede s cjepivima koja smo dosad koristili, recimo protiv gripe koje ima djelotvornost oko 60%, a ova cjepiva su iznad 70%, 80% ili čak 90%", objasnio je Francetić.
Rekao je kako se cijepio Pfizerovim cjepivo i da nije imao nuspojave. Što se tiče ruskog cjepiva rekao je da mu kao kliničkom farmakologu predstavlja nedoumicu pitanje kliničkih podataka kojima Rusi ne raspolažu ili ih ne žele dati.
"Cjepivo je razvijeno u vojnom okruženju u Rusiji i sumnjam da će oni davati nekakve podatke. Čudno je da nisu procijepili svoje stanovništvo, ili barem u većem dijelu. Cijepili su samo 3% stanovništva", rekao je Francetić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
