Raditi do 67. godine je previše smatraju borci protiv vladine reforme. Nakon tri dana prikupljana potpisa zadovoljni su.
"Hrvatska je država koja nema takve uvjete rada, zdravlje i standard života kao ostale zemlje koje su uvele 67. Mi nismo dorasli tome, naši ljudi ne mogu raditi do 67. Oni to ne mogu izdržati, ne mogu s posla na groblje", kaže Mirela Bojić, koordinatorica Inicijative 67 je previše.
Dob za odlazak u mirovinu podignuta je na 67 u državama koje su
po Eurostatovim podacima zdravije od nas: Bugarskoj, Njemačkoj i
Švedskoj, dok su
Slovačka, Austrija i Slovenija smatrale da je 67 previše pa je
dobna granica za mirovinu ostala 65 godina.
VEZANE VIJESTI
- Pavić upozorava građane: Evo što nam je rekao da će se dogoditi ako referendum prođe!
- Radnička prava u Hrvatskoj: 'Najteže je bilo s Milanovićem, a vrlo solidno s Jadrankom Kosor'
- Mirovinska reforma primjer licemjerne politike: Za jedno su dok su u oporbi, a drugo rade na vlasti
"Nije toliko bitno da radimo do 67. godine nego da radimo do 65. Ako je ta mjera namijenjena da ljudi ostanu u svijetu rada onda je dobra, ako je namijenjena da se građani udalje od vlade koja njima upravlja onda je loša. Ali mislim da građani moraju biti svjesni da nema besplatnog ručka, to netko mora platiti, a nema tko drugi nego oni koji rade", kaže Predrag Bejaković, Institut za financije.
"Ana i Marija su profesorice u srednjoj školi gdje predaju isti predmet. Ana je rođena 1961., a Marija 1962. Obje imaju isto godina staža i istu plaću. Kada Marija ode u mirovinu prema važećem zakonu imat će manju mirovinu od Ane. Kako je to moguće?"
U vladinom fimiću kažu da imaju rješenje kako mirovinski sustav učiniti pravednijim, ali novom reformom bi Marija i Ana u učionici mogle biti do 67. godine. Ranije na zasluženi odmor mogu samo oni sa 41. godinom staža.
"Građanima treba reći da neće svi raditi do 67. godine, da oni koji na tržište ulaze mladi s 18, 19 godina. Takvih je sve više s obzirom na nedostatak radne snage. Nakon 41. godine moći će ići u mirovinu s 60. godina", kaže Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Premijer Andrej Plenković smatra da sindikati rade protiv radnika i da je prikupljanje potpisa ispolitizirano.
"Laž je da je granica od 67 godina od ove mirovinske reforme, ta odluka stoji tamo iz reformskih izmjena SDP-ove vlade."
Na to podsjećaju i ove arhivske izjave iz 2013. i doba vladavine Milanovićeva SDP-a.
"Prekjučer sam u Saboru čuo najnevjerojatnije konstrukcije. "Ne dao Bog" da te vas netko od 65 godina operira ili vozi. Ljudi u tim godinama su sposobni to raditi", kazao je Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade u prosincu 2013.
Tako su razmišljali prije, a u nedjelju su isti ljudi koji su takav prijedlog zakona prije gotovo šest godina podržali, potpisali da je 67 previše. 2013. su kažu bili u krivu.
"Osobno mislim da smo pogriješili s tom odlukom. No, ta odluka je bitno drugačija od ove koja je danas. Tada je to vrijedilo za 2038. a danas je dob za umirovljenje sa 67 godina tu na vratima", kaže Davor Bernardić, predsjednik SDP-a.
SDP je prvi uveo dobnu granicu od 67 godina, čime tada HDZ nije bio zadovoljan, a sada su uloge zamijenjene.
"Nas ne zanima politikanstvo, nas zanima da ljudi u Hrvatskoj ne rade do 67. godine, mi želimo prikupiti što više potpisa. Građani trebaju znati da su jedni uveli 67, drugi samo skratili prijelazno razdoblje. Što se nas tiče to je jedno te isto", kaže Bojić.
Sindikatima, a osobito političarima poslodavci poručuju da se ostave paušalnih i populističkih rasprava te da o mirovisnkom sustavu raspravlaju odgovorno.
"Temeljni problem mirovinskog sustava leži u činjenici da je svega 20% naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili starosne dobi. To znači da je samo 20% umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu", poručuje HUP.
Na Inicijativi je sada da u dva tjedna prikupi potrebnih 373
tisuće 568 potpisa.
