Sustavom za hlađenje i grijanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu regulira se temperatura čak 40 tisuća kvadrata.
Na preporuke komisije nisu čekali. Kako bi smanjili račune - pazi se na svaki detalj.
"One prostorije koje se ne koriste, u njima se hlađenje stavlja na minimum. Tamo vam je sada vruće, ovisi koliko su izložene staklenim površinama. Ista stvar je sa svjetlima - bilo bi prekrasno ostaviti zgradu da svijetli po noći, ali to ne radimo. Sve gasimo", govori Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilište knjižnice Zagreb.
U redukcije se među prvima dao i PMF. Što će s plinom tek biti na jesen - boje se i pomisliti. Računi im već otišli nebo…
"Za struju 600 000 kuna mjesečno i za plin 700 000 kuna - ogromno", kaže Mirko Planinić, dekan PMF-a.
Pa je svaka stavka bitna. Vrata ureda uvijek su zatvorena - hlađenje na 25 stupnjeva. Tim se nadaju uštedjeti oko 20 posto računa za struju.
"Bit će nam veliki problem plin, tako da smo mi izradili elaborat za izgradnju fotonaponskih elektrana kako bi se djelomično mogli grijati i na struju i time još nekako malo smanjiti te račune za plin", objašnjava Planinić.
U domu za starije osobe Zagreb stvar spašava i sustav toplinskih fasada.
"Ta fasada znači nam jer su sobe ljeti hladnije, a zimi toplije, tako da šparamo energiju u tom smislu", prepričava Katica Grgušić, korisnica doma. Pazi se i na gašenje svijetla, regulaciju klime….
"Hlađenje se vrši u hodnicima, ne u svakoj sobi", objašnjava ravnateljica Doma za starije osobe Dubrava, Ivana Vratan.
Soba, i to ona tropska u zoološkom vrtu u Zagrebu, bez obzira na preporuke - ima svoju regulaciju temperature od koje se ne odstupa. Visokim računima usprkos.
"Ide tu temperatura do 30, 35 stupnjeva…. Ali mi tu i štedimo tako da skupljamo kišnicu imamo svoju održivi eko sustav", objašnjava edukatorica u Zoološkom vrtu Grada Zagreba Marija Starčević.
U kojem se može rashladiti - pa čak i kad klima nije u igri!
