U Hrvatskoj je financijski pismeno samo 44 posto odraslih, a posebno loše znanje o novcu i financijama pokazuju mladi.
Baš zato, u Svjetskom tjednu novca, Hrvatska narodna banka četvrtu godinu zaredom organizirala je veliku učeničku debatu. Raspravljali su o tome koliko ljudi moraju znati prije nego što se zaduže i treba li se to znanje provjeravati testom financijske pismenosti.
S jedne strane za, s druge protiv. Test financijske pismenosti kao uvjet za podizanje kredita - da ili ne?
"Mi kao afirmacija smo smatrali da trebamo uvesti test financijske pismenosti budući da bi to bio krajnji poticaj da ljudi nauče i osvijeste zašto će se zadužiti i da budu svijesni u što zapravo ulaze", kazao je Marko Kasun, učenik XV. gimnazije u Zagrebu.
"Želimo pokazati da nisu svi ljudi obrazovani na tolikoj razini da mogu položiti takav test i zato smatramo da bi institucije poput banaka i HNVB regulirati kakve kredite građani uzimaju", kazala je učenica V. gimnazije u Zagrebu Maja Roglić.
U debati su sudjelovali srednjoškolci iz Vukovara, Labina, Nove Gradiške, Siska i Zagreba - a glasna rasprava nije izostala.
U jednom se slažu - bolja edukacija iz područja financija svima je dobrodošla.
"U 4. razredu kada dobijemo politiku i gospodarstvo se najbolje vidi koliko malo znamo i još više koliko nas malo educiraju o stvarima koje će nam zaista trebati", smatra Iris Jukić Šućur, učenica XV. gimnazije u Zagrebu.
Gotovo jednoglasno poručili su da bi financijska pismenost u školama trebala biti obvezni predmet.
"To je razina znanja koja je užasno kompleksna, ali i potrebna i najbolje bi se obradila kada bi je od 1. do 4. razreda srednje škole kontinuirano radili", smatra Nika Ćavar iz XVI. gimnazije.
Jer najgoru ocjenu financijske pismenosti u Hrvatskoj imaju upravo mlađi od 19 godina. Ništa bolji od srednjoškolaca nisu ni studenti - njih čak 72 posto se rijetko ili gotovo nikad ne informira o financijskim temama.
