Zbog svojih govora na prosvjedima protiv covid potvrda policija je uhitila sedmero ljudi. Petero je pušteno na slobodu u petak, dok je u subotu navečer sutkinja istrage Županijskog suda u Zagrebu, uz buku prosvjednika, odlučila da će se Natko Kovačević od sumnje na poticanje na terorizam braniti sa slobode, a Marko Francišković iz istražnog zatvora.
''Terorizam je jako kompleksan fenomen koji u svom tumačenju ima objektivno i znanstveno obrazloženje, koje ima političke interpretaciju i pravnu regulaciju. U svojoj biti, terorizam je samodostatna i instrumentalna politička strategija iz okvira političkog nasilja. U ovom slučaju, ne bih rekao da tu postoje elementi tog klasičnog terorizma.
Duboka strukturalna kriza
'Ovdje imamo primjenu jednog članka zakona koji govori o poticanju na terorizam, a u biti se radi o prijenosu zamisli za poticanje na terorizam. To je jedno jako fluidno interpretiranje, koje se veže za dvadesetak operacija iz tog terorističkog kompleksa. Meni se čini da postoje elementi teroriziranja, ali ne i klasičnog terorizma'', komentirao je ovu situaciju za RTL profesor na kolegiju Terorizam i društvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Mirko Bilandžić.
Bilandžić.
Istaknuo je da je Hrvatska već 20 godina suočena s dubokom strukturalnom krizom te različitim tipovima političke patologije, odnosno "različitim tipovima frustracija što rezultira različitim tipovima samoradikalizacije i grupnih radikalizacija, što je tip ponašanja prisutan u Hrvatskoj duže razdoblje. U ovim novim uvjetima postoje okidači za različite tipove frustracija. Mislim da to treba brinuti sve. Ja kao stručnjak koji se bavi oblicima političkog nasilja o tome sam studiju napisao još 2009. i upozorio na te procese'', rekao je Bilandžić.
Nasilje može prerati u terorizam
Smatra da prosvjedi i poruke koje se na njima čuju nisu nikakvo drugačije ponašanje aktera koji ih promiču. Profesoru Bilandžiću se u tim okolnostima dokazivanje klasičnog terorizma čini nedostatnim. Složio se i s procjenom SOA-e da ekstremizam nema uporište u Hrvatskoj, ali da ekstremni oblici ponašanja, poput nasilja, mogu eskalirati u terorističke činove.
''Ovaj trend je jedan nastavak krize s dubokim posljedicama za društvo. Nažalost, uvijek postoje pojedinci koji su sposobni frustracije rješavati i na taj način'', zaključio je profesor Bilandžić.
