Zahvaljujući Mirjani Sanader, arheologija je doživjela procvat u mandatu njenog supruga premijera i financirana je s pola milijarde kuna! Probitačnost te grane znanosti najbolje se vidi na primjeru troškova arheoloških istraživanja na dionicama prometnica koje grade Hrvatske autoceste, koji su narasli od sirotih 105 tisuća kuna 2000. godine na rekordnih 121 milijun kuna u 2007. godini, piše tjednik Nacional.
Da bi Mirjana Sanader uščuvala kulturnu baštinu Hrvata i u 2010. godini, pobrinuo se Ivo Sanader dan prije bijega s funkcije: 30. lipnja 2009. godine ministar kulture Božo Biškupić je s (danas utamničenim) predsjednikom Uprave HAC-a Juricom Prskalom potpisao dva ugovora po kojima HAC mora potrošiti 103 milijuna kuna na arheološka istraživanja. Osim što to nazivaju reketom, list arheologiju naziva znanstvenom igračkom Mirjane Sanader na koju je spiskano bogatstvo jer se počela cijeniti dvadeset puta skuplje.
Znanost postala biznis
Naime, čudi što je arheologija procvala u prvom Sanaderovom mandatu, iako se glavni zamah u hrvatskoj cestogradnji događao u Račanovom mandatu kada je sagrađeno čak stotinu kilometara autoceste više.
Konkretne brojke kažu da je 2000. godine HAC na arheologiju potrošio 105.764 kune, 2001. godine 585 tisuća jer je započela gradnja autoceste Zagreb-Split, koja je na arheologiju i 2002. godine "potrošila" 7,3 milijuna kuna, a onda ti troškovi padaju na milijun i 165 tisuća kuna u 2003. godini. SDP tada silazi s vlasti.
HAC u Sanaderovoj prvoj godini mandata troši 12,4 milijuna za istraživanje trasa autocesta, 2005. godine oko 11,3 milijuna, a u 2006. godini cijena arheoloških istraživanja skače za 800 posto na 89,6 milijuna kuna, da bi došla rekordna 2007. godina iz arheoloških razloga postala najskuplja za HAC. Izdvaja 121,5 milijuna kuna. Troškovi zatim padaju na 51 milijun kuna, pa u 2009. godini rastu na 118,5 milijuna kuna.
Tko zarađuje na arheologiji
Dio novca od spomenute pola milijarde završio je u Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je Sanaderova redovna profesorica, a ostalo je pripalo Institutu za arheologiju i Odsjeku za arheologiju HSZU-a, no i završilo na računima privatnih tvrtki.
Gledano po lokaciji, "arheološki eldorado" nalazi se na pravcu autoceste Zagreb-Sisak jer je ukupno koštao 176 milijuna kuna. List to povezuje s učenikom Mirjane Sanader, Zoranom Wieweghom, koji je glavni konzervator u Ministarstvu kulture.
Od 2006. godine naovamo sedam privatnih tvrtki s područja Splita, Trilja i Dubrovnika, koje broje nevelik broj zaposlenika, izravnim su pogodbama dobivale poslove teške desetke tisuća kuna, navodi se dalje.
Kompetencija Mirjane Sanader
Na kraju krajeva, Mirjana Sanader ima rupu u biografiji. Iako ju je Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta bio spreman prihvatiti za profesoricu, Vijeće fakulteta nije, zato što joj doktorat nije bio istraživački rad nego "pregledni rad u kojemu se kompiliraju već poznate činjenice".
Doktorat postignut u austrijskom Innsbrucku bio je nižeg stupnja nego što traži Fakultet, a od kada je doktorirala do prijave nije objavila niti jedan znanstveni rad.
Nacional podsjeća i da je životni projekt Mirjane Sanader rimski vojni logor Tilurij u mjestu Gardun kod Trilja, na kojemu po više ljetnih mjeseci radi još od 1998. godine iako zna da ne može biti značajnijih otkrića, što je sama ustvrdila u jednom intervjuu.
