Gost RTL-a Danas bio je ministar financija, Zdravko Marić koji je, između ostalog, komentirao novi kreditni rejting za Hrvatsku. Nakon šest godina kreditni rejting Hrvatske je povećan i uvršten u investicijsku kategoriju. Marić se osvrnuo na sam postignuti rezultat te pokušao objasniti što to točno znači za poduzeća i građane.
Od imenovanja na funkciju ministra financija, kazao je Marić, rast kreditnog rejtinga bio mu je glavni cilj i velika želja. Htio je da se Hrvatska u što skorijem vremenu vrati u investicijsku zonu. "Konačno smo u tome uspjeli i izuzetno sam zadovoljan", rekao je ministar financija.
Što to znači konkretno za Hrvatsku?
Rejting je uvijek povezan s troškovima financiranja, bilo duga, bilo kapitala, i s visinom kamata. Ministar se osvrnuo na nekoliko podataka koji se vezuju uz državni dug.
"Hrvatska je zadnju obveznicu, desetogodišnju, izdala domaćem tržištu s prinosom do 2,4 posto. Trenutno se naše obveznice na deset godina trguju ispod dva posto. Trogodišnja obveznica je 0,66 posto, a trezorske zapise već nekoliko mjeseci izdajemo po nula posto. Govorim iz perspektive državnog proračuna, jer svi mi skupa smo porezni obveznici i sudjelujemo u tome", kazao je.
Dodao je kako je to velika stvar i vijest za poduzetnike, a isto tako i za građane.
"Mislim da svi vide da protekle tri godine, dakle ukupna premija rizika kao sastavni dio ukupne kamate za Hrvatsku, je smanjena za 200 baznih bodova ili dva postotna boda, što naravno, svi mogu vidjeti i na troškovima financiranja, bilo poduzetnici, bilo građani. Svi mogu dobrim dijelom vidjeti i na kamatima na kredite i prije svega stambene, ali i neke druge", rekao je Marić.
Istaknuo je kako je to ono što od početka govore, da je to jedna od važnih stvari, jer je Hrvatska nekonkurentna upravo po cijeni duga.
No, znači li to i dodatni pad kamata primjerice na stambene kredite?
Što se tiče financijskih tržišta, ona rade na dnevnoj bazi, kaže Marić. "Ona trguju s kreditima i s obveznicama na dnevnoj bazi. Rejting agencije dva puta na godišnjoj bazi objavljuju ta izvješća. Tržišta su, ja bi rekao, ovo već dobrim dijelom ukalkulirala u cijenu. Međutim, kako god bilo, ovo je jedan veliki iskorak", rekao je.
Ministar je komentirao i slučaj Uljanik Grupe, no na pitanje o stečaju, nije dao odgovor. kazao je kako su Uljanik od prvog dana, kako hrvatskoj javnosti, tako i rejting agencijama, vrlo jasno i otvoreno komunicirali i transparentno prikazivali.
"Ja sam u Vladi osoba zadužena za odnose i komunikaciju s rejting agencijama i sve ono što sam hrvatskoj javnosti rekao, rekao sam i njima. Dakle, da smo prepoznali da obzirom da su se podizali krediti, koristila su se jamstva za te kredite, za gradnju brodova koji nisu bili izgrađeni, da smo mi došli u obvezu plaćati te obveze", kazao je.
Obećanje Uljaniku
Na još jedno pitanje o stečaju Uljanik Grupe ministar je kazao: "U svakom slučaju moramo voditi brigu, nastaviti na tragu ovoga što smo započeli. 2016. godine, moja prva komunikacija njima je bila na neki način obećanje", poručio je ministar Zdravko Marić.
"Na javnim financijama ćemo upravljati na način da striktno i čvrsto držimo rashodnu stranu proračuna, na prihodnoj strani proračuna činimo sve što je moguće da smanjujemo porezno opterećenje. Mogu se dogoditi, kao što se dogodio slučaj Uljanik, jednokratni troškovi, ne mali, 3,1 milijarda do sada je zaista veliki iznos, međutim kako god, to je na neki način preporuka njihovog izvješća", rekao je Marić.
Na treće pitanje o stečaju Marić je odgovorio: "Ja sam učinio sve". Dodao je kako je činio sve što je mogao te da se na odgovor na to pitanje još malo trebamo strpjeti.
Dodaje da su kao Ministarstvo financija, napravili analizu koju su prezentirali kako predsjedniku Vlade, tako i Vladi i koalicijskim partnerima.
"U toj analizi nije samo pogled s perspektive javnih financija koliko košta, mi smo se dotaknuli i kakav je trenutni značaj brodogradnje. Hrvatska brodogradnja više nema toliki udio u industrijskoj proizvodnji kao što je nekad bila. Zadnjih tri godine to je svega 1.4 posto, zadnji mjesec je samo 0.8 posto. Za odgovor o stečaju još ćemo se malo morat strpiti", rekao je Marić.
Važnost porezne i mirovinske reforme
Kako bi nastavili s ovakvim trendom rasta prepoznate su dvije reforme. Marić smatra da su važne porezna i mirovinska reforma.
"Ja bih rekao da ovo sve što smo napravili u javnim financijama je zapravo jedna prava, istinska reforma. Upravo racionalno trošenje sredstava i porezno rasterećenje s druge strane, smanjivanje javnog duga, to je jedna velika reforma", kazao je.
No, da bi imali održivost javnih financija, Hrvatskoj prije svega treba jedna stalna održiva stopa rasta koja neće biti samo na ovim razinama od 3 posto. Marić je rekao da trebamo stremiti i višim stopama.
Dodao je i kako je rast nešto malo usporio, industrijska proizvodnja je poglavito tome doprinjela, a s druge pak strane, situacija u našem okruženju nije baš sjajna.
"Neke od najvećih gospodarstava bilježe dosta niže stope rasta od očekivanja. Mi trebamo voditi brigu oko toga što se događa u okruženju, ali na to ne možemo utjecati. Mi se moramo prije svega fokusirati na našu, kako ja kažem, domaću zadaću", zaključio je ministar financija.