Gošća RTL Direkta bila je ministrica turizma Nikolina Brnjac koja je komentirala trenutnu epidemiološku situaciju i nadolazeću turističku sezonu.
Iz prve ruke, kakve su informacije, ima li turista u Istri i Rovinju?
Rovinj je pun turista i to je ono što je dobro. Izuzetno je dobra popunjenost što se tiče hotelskog smještaja i ono što vidimo sad je da možemo biti itekako zadovoljni.
Zanimljivo je, kažu, da cijene neće snižavati. Možemo li privući goste s cijenama od prošle i pretprošle godine?
Ja mislim da je to i koncept. Visoko kvalitetni smještaj i prošle se godine pokazao je veliku popunjenost i zainteresiranost, a to je isto što turisti i sada traže i ove godine. Sigurnost, hotelski smještaj, kampove, traže i kuće za odmor i to je ono što im se nudi i ima svoju cijenu, ali ima i svoje goste.
Vi ste ponudili tu sigurnost kroz ovaj slogan Stay safe in Croatia koji određeni objekti mogu dobiti ako ispunjavaju uvjete međutim ljudi se boje, poduzetnici, da će to privući kazne...
Ideja cijelog tog projekta je zapravo da se cijeli turistički sektor pridržava epidemioloških mjera, mi smo naravno krenuli i s edukacijama na vrijeme cijelog sektora, razradili smo sve mjere s HZJZ-om i svatko od njih aplicira za tu oznaku. U slučaju da se ne pridržava svih mjerila i standarda i oznaka, znači nema financijske kazne, ali ostaje bez oznake. Jer ako imate tu oznaku to znači da se svi djelatnici, sve se mjere poštuju i ukoliko je neka županija da nema dobre brojke, vi znate da ste u tom hotelu sigurni i da se tamo poštuju mjere.
Kad smo već kod epidemioloških mjera, zadnji put smo u Direktu govorili o potrebi cijepljenja turističkih radnika. Je li to počelo i kakav je odaziv radnika?
Počelo je i izuzetno smo zadovoljni. Počeli smo s Dubrovačko-neretvanskom županijom upravo da pošaljemo jasnu poruku s juga, znamo kakava je situacija bila u Dubrovniku prošle godine...Evo što i rezultati i jasni kriteriji sad od 1.4. ulaska i trećih državaljana, najave su i JFK - Dubrovnik direktne linije koje će dolaziti. Isto tako smo krenuli Splitsko-dalmatinska županija s cijepljenjem, Istarska, Šibensko-kninska...odaziv je izuzetno dobar. Sve ankete koje smo dosada proveli potvrđuju da se svi turistički djelatnici javljaju, da su željni i voljni se cijepiti i ono što sad tražimo, imat ćemo u srijedu sastanak s gosp. Capakom da se još povećaju doze za taj sektor. Turistički sektor je sada prioritetan.
Po čemu će Hrvatska biti konkuretnija od svojih turističkih konkurenata? Malta turiste privlači sa 200 eura za dolazak duži od tri dana, Grčka nudi besplatno testiranje. Što kod Hrvatske mogu u tom smislu dobiti?
Kao prvo, ne možemo se uopće uspoređivati. Grčka i Malta, znate i sami su aviodestinacije, mi smo autodestinacija što je naša velika prednost. Nudimo puno toga, zato smo i počeli sa Stay safe oznakom, isto tako je Vlada je odlučila subvencionirati same antigenske testove.
Zbog pravila i u njihovium zemljama, i na odlasku će se moći ovdje besplatno testirati.
Mi smo razradili cijeli niz, preko 300 punktova gdje smo zamolili regionalne turističke zajednice da sudjeluju, imamo na Stay safe stranici popis punktova, ali ono što je bitno da ti punktovi budu dostupni svim pružateljima tih smještajnih kapaciteta, odnosno usluga, gdje se gost može ranije znati i testirati. Mi ćemo subvencionirati cijenu tog testa, kad se nabave testovi, HZJZ spušta to na regionalne zavode koji to dalje distribuiraju i kod njih će se obavljati sama ta testiranja turista.
1.lipnja bi u cijeloj EU bi trebale početi vrijediti kovid putovnice. U kojoj su fazi pripreme, hoće li se Hrvatska stići uključiti? Gdje će građani dobiti te potvrde?
Mi smo već 1.4. upravo primijenili sve što stoji u prijedlogu uredbe, a to je da ulazak u RH traži one osobe koje su cijepljene, koje su preboljele i one koje su testirane, antigenske ili PCR testove. Što se tiče samog zelenog digitalnog certifikata, on je u trijalozima, između Vijeća i parlamenta, kroz nekih tjedan dva bi to sve trebalo biti gotovo i u principu Hrvatska je već sve napravila. Ušla je u pilot projekt i prema smjernicama Europske komisije koje idu za sve zemlje članice, se radi standardizirani obrasci putem QR koda. Proceduru će točno definirati HZJZ, moći će i putem e građani vrlo jednostavno skinuti, tražiti, dobiti QR kod, imamo čitače na granicama...znači digitalizacija.
Za razliku od ostalih Ministarstava vaše ministarstvo jedino ima namjeru većinu sredstava iz Plana za oporavak i otpornost EU usmjeriti u privatni sektor, riječ je o 2,2 milijarde kuna, 60 posto od toga bi trebalo otići u privatni sektor. Koji su to privatnici, ima li projekata da te novce pametno iskoristimo?
Prije nego što smo počeli pisanje samog plana, mi smo napravili jednu anketu gdje smo pozvali cijeli sektor da vidimo u kakvoj su fazi njihovi projekti, kako su pripremljeni, imaju li građevinsku dozvolu, dakle u kojoj su fazi. S obzirom da znamo da se ta sredstva moraju potrošiti do 2026. godine dobili smo, zasada je prijedlog da se 2,2 milijarde kuna, preko 60 posto ide u privatni sektor, a uz to je i mogućnost javno- privatnog partnerstva vezano uz javnu turističku infrastrukturu. Ovo je prvi put da se bespovratna sredstva omoguće za sektor turizma, ali ono što je cilj je da se ta sredstva napokon idu u razvoj održivog turizma. Mi cijelo vrijeme govorimo želimo preokrenuti smjer razvoja turizma, ne želimo da nam se turizam događa nego želimo upravljati razvojem turizma. Sam naš segment se sastoji od dva dijela reforme. Reforma će biti kruna naše reforme, novi zakon o turizmu koji će nam omogućavati upravljanje razvoja turizmom, a sljedeći korak su investicije za mikro, male, srednje i velike poduzetnike. Recimo, jedan kamp koji sada ima tri zvjezdice moći će dobiti sredstva, ali odgovarajući svim kriterijima i uvjetima, da digne svoje smještajne kapacitete na četiri zvjezdice, automatski će se smanjiti kapacitet samog kampa, visoka je kvaliteta, veća potražnja, smanjit će se potrošnja el. energije, uz fotonaponske ćelije, potrošnja vode...to su sve projekti koji će morati odgovarati kriterijima zelenog i digitalnog i ono što stalno čujete, ne čini značajnu štetu vezanu uz klimatske promjene. Razvijat ćemo, recimo, zdravstveni turizam, aktivni turizam...da se maknemo samo od proizvoda sunca i mora već da imamo one proizvode visoke dodane vrijednosti.
